SARAJEVO – Ponašanje političara u BiH glavni razlog zbog kojeg strani investitori zaobilaze našu zemlju, smatraju ekonomski stručnjaci.
Oni koji žele investirati u BiH uglavnom se žale na dugotrajne procedure za pokretanje biznisa, otvaranje firmi, na dugotrajne procedure pred sudovima, na procedure kada je u pitanju naplata potraživanja.
“Najčešći razlog zbog kojeg padaju strane investicije i zbog čega ih nema je politička situacija i nestabilnost koja uvijek prijeti da eskalira. U takvim uslovima neće niko da investira. Kada pogledate velike investicione fondove, one fondove koji imaju vrijednost veću od našeg bruto domaćeg proizvoda čitave države, i kada procjenjuju zemlje postoji nekih deset faktora. Mi smo u svakom u minusu, a jedina stvar koja nam je pozitivna je stabilnost valute. A kada nas procjenjuju kreditori, a strani investitor obično gleda i kakav nam je kreditni rejting zemlje, mi nismo u onom kreditnom rejtingu “smeće” samo zbog dvije stvari, a to je ponovo stabilnost valute i stabilnost prihoda od indirektnog oporezivanja”, objašnjava ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.
Ona ističe da su i one strane investicije koje dolaze u Bosnu i Hercegovinu uglavnom u bankarskom sektoru.
“Uglavnom se tiču nečega što možete brzo unovčiti i iznijeti iz zemlje, a veoma malo njih se odlučuje da uloži u proizvodnju zbog svih ovih navedenih faktora. Nije lako unovčiti proizvodnju, ne možete fabriku staviti pod mišku i iznijeti vani. Dakle, glavni razlog što nema stranih direktnih investicija jeste politička situacija, retorika koja se čuje, što nikada ne znate šta će se desiti, a kapital traži stabilnost, kako političku tako i poresku. Da zna šta da očekuje, a ne da neko eksperimentiše, kako kome padne napamet”, govori sagovornica.
Cenićka se pita i šta radi Agencija za promociju stranih investicija.
“Ja bih strašno voljela da znam šta radi FIPA. Nemojte zaboraviti da mi imamo i nekakvu diplomatsku mrežu, koja nikad ništa nije uradila. Da ne govorim šta su uradila predstavništva koja finansira Republika Srpska. Da li su ikada išta, ali išta donijeli? Koje smo mi to koristi imali? Za lobiranje su se dale pare, a pokazalo se da se lobiralo samo za jednog čovjeka i nizašta više. O stranim direktnim investicijama niko i ne govori. Ja volim i domaće investicije, pare su pare, nije važno odakle dolaze. Međutim, zašto ljudi preferiraju strane investicije? Prvo, zato što taj novac dolazi iz inostranstva i ima ga više u opticaju kod nas, a onda i zato što dođe do prenosa tehnologije”, naglašava Cenić.
Ona konstatuje da je tehnologija za nas ključna s obzirom na to da ne ulažemo ništa u istraživanje i razvoj.
“Apsolutno ništa ne ulažemo. To više nije ni na nivou statističke greške. Samo kad čovjek pomisli koliko se potrošilo novca u te ambasade, predstavništva, a apsolutno ništa se nije uradilo. Kao što vidite, i dalje je ista retorika. Mi imamo Agenciju za promociju stranih investicija, ali čovjek kad pročita naslovnice naših novina i portala sve mu bude jasno. I pogledajte sada kakve mi štete imamo od kojekakvih Serdarova i čega sve ne. To je oblast u kojoj svako radi šta mu padne napamet, a ustvari, niko ništa korisno nije uradio”, zaključuje Cenić.
Željko Šain, dugogodišnji profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, prokomentarisao je činjenicu da je u prvih devet mjeseci prošle godine zabilježen pad stranih investicija za 26 odsto u odnosu na isti period 2021. godine.
“Isključivo su u pitanju politički razlozi. Bila je to izborna godina, pa se nije znalo kako će proći izbori. Od političke situacije, odnosno od onoga ko dolazi, a ne zna se ko dolazi, jednostavno postoji jedan oprez gdje ulagati. A do tada smo već svakako nakupili dovoljno negativnih poena u smislu političke stabilnosti i nesigurnosti ulaganja. To je sve rezultiralo da se manje direktno ulaže u BiH”, ističe profesor Šain.
Prema njegovim riječima, ne može se zanemariti ni opšta situacija u svijetu.
“Situacija koja je vezana za sukob u Ukrajini, embargo prema Rusiji, trgovinski rat Amerika-Kina, inflacija. Dakle, poremećeni robno-novčani tokovi. Sve je to doprinijelo da to bude tako, ali glavni razlog je izborna godina. Takav rad institucija je odraz političkog stanja u zemlji. Birokratizacija, pa dijelom i koruptivne radnje odbijaju direktne strane investicije”, riječi su profesora Šaina. Buka