BANJALUKA – Kapija Fabrike duvana Banjaluka zaključana je duže od četiri godine. Prazni pogoni propadaju, a cigareta „made in Banjaluka“ poput „Morave“, „Longa“, „Porta“ ili „HF-a“ danas se samo rijetki sjećaju.
Vrata je neslavno zatvorila 2018. godine nakon 130 godine rada i time postala žrtva još jedne katastrofalne privatizacije u kojoj su radnici ostali bez posla, a Banjaluka bez još jednog privrednog simbola.
Dokumenti Arhiva Republike Srpske kazuju da je Fabrika duvana sagrađena 1888. godine nakon što je Banjaluku posjetio princ prestolonasljednik Austro-Ugarske Rudolf Franc Karl Jozef.
Pred tog važnog gosta, kaže arhiva, izašla je sirotinja tražeći pomoć, što je i uslišeno podizanjem ove fabrike. Upravo zbog toga, Fabrika duvana dugo je smatrana „socijalnim” preduzećem, ali vremenom je postala jedna od najvećih banjalučkih fabrika.
Privatizacija je počela je 2006. godine kada je 55 odsto državnog kapitala kupila kompanija „Antonić trejd” iz Laktaša za oko 2,1 miliona KM.
Pod novom upravom i sa novim vlasnikom, Fabrika duvana je nizala loše poslovne rezultate i jedinom proizvođaču cigareta u Srpskoj prijetilo je gašenje.
Osim toga, vlasnik „Antonić trejda“ Nebojša Antonić je 2011. godine uhapšen pod optužbom da je dio organizovane kriminalne grupe koja se bavila pranjem novca, utajama poreza i krijumčarenjem akcizne robe.
Nakon toga iz Vlade RS najavljen je raskid ugovora sa „Antonić trejdom“, ali umjesto raskida ugovora njen većinski vlasnik je nagrađen.
Vlada RS je 2013. godine dala saglasnost „Antonić trejdu“ da svoj vlasnički udio može prodati kompaniji „Bulgartabak Holding“ iz Sofije.
Antonić je na toj prodaji zaradio 4,5 miliona KM, ali promjena vlasnika nije pomogla fabrici.
„Bulgartabak“ je vremenom sukcesivno kupovao akcije ove fabrike od ostalih suvlasnika, dok nije postao jedini vlasnik.
Osim toga, „Bulgartabak“ je 2017. godine sve duvanske brendove u paketu sa prodajnim lancem kioska prodao multinacionalnoj kompaniji „Britiš Amerikan Tobako”. To je zapečatilo sudbinu Fabrike duvana Banjaluka.
Bugari su 2018. godine ugasili proizvodnju uz nagomilani gubitak od 40 miliona maraka.
Prije nego što su zaključali kapiju, Bugari su, zahvaljujući samo požrtvovanosti i višegodišnjoj beskompromisnoj borbi sindikata, predvođenih Miroslavom Marinkovićem, preostalim radnicima dali otpremninu od po 500 evra po godini staža. To ih je ukupno koštalo oko dva miliona KM.
Iza zaključane kapije ostali su objekti na atraktivnoj površini od oko 23.000 kvadratnih metara između Narodnog pozorišta RS i Vlade RS.
Vrijednost atraktivnog zemljišta za koje su zainteresovani građevinski investitori mjeri se milionima maraka.
Njihov interes je za sada jednostran, jer se kompleks nalazi na privremenoj listi nacionalnih spomenika, pa gradnja još nije počela. Ali, to nije garancija jer se godinama razrađuju kombinacije da se ta zabrana zaobiđe.
Fabrika duvana Banjaluka preživjela je tri rata, ali privatizaciju nije.
CAPITAL: V. Popović