Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Izabrani da govore, plaćeni da ćute: Šest narodnih poslanika se nikad nije javilo za riječ

    24. Februara 2026. — 14:31

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Agostini: Naši glavni konkurenti su iz Italije i Austrije

    19. Marta 2026. — 19:03

    Mehić za „Nikad u minusu“: Ako nađeš dobru nišu, više se ni sa kim ne takmičiš

    12. Marta 2026. — 19:00

    Fakić za CAPITAL TV: Kriza u mljekarstvu će se dodatno produbiti

    19. Februara 2026. — 19:00

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    Minimalna plata doktora u bolnici „Dr. Kozomara“ 4.500 KM

    25. Marta 2026. — 20:00

    Petrović: U energetsku tranziciju ne možemo ići individualno

    25. Marta 2026. — 14:36

    Radovi na HE “Dabar” i „Bistrica“ stali zbog nedostatka novca

    25. Marta 2026. — 14:27

    Đokić pozvao radnike na protest pred Savjet ministara BiH

    25. Marta 2026. — 14:13
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Zbog cijena nafte raste globalni rizik od recesije

    25. Marta 2026. — 16:27

    Petrović: U energetsku tranziciju ne možemo ići individualno

    25. Marta 2026. — 14:36

    Direktor Shella upozorava da bi u aprilu moglo nestati goriva u Evropi

    25. Marta 2026. — 14:05

    Počeo energetski samit „SET-Trebinje 2026“

    25. Marta 2026. — 12:32

    Prosječna plata u februaru 1.649 KM

    25. Marta 2026. — 11:12

    Federacija BiH se zadužila 29,66 miliona KM

    24. Marta 2026. — 16:47

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Zlato u tranziciji: Tržište pogrešno čita signal

    22. Marta 2026. — 10:00

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Zlato u tranziciji: Tržište pogrešno čita signal

    22. Marta 2026. — 10:00

    BiH zbog neulaska u SEPA gubi 100 miliona KM godišnje

    22. Februara 2026. — 11:56

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Jedemo li lažno svježe meso?

    23. Marta 2026. — 09:20

    Njemačka prati da li trgovci neosnovano dižu cijene

    22. Marta 2026. — 13:00

    Šta ako trgovci ne poštuju ograničenje marži?

    22. Marta 2026. — 10:30

    U Rusiji prodaja aranžmana za Dubai opala za 95 odsto

    24. Marta 2026. — 09:23

    Švajcarska uvodi novi namet: Prolazak više nije besplatan

    22. Marta 2026. — 12:33

    Turizam u regionu za sada bez uticaja geopolitičkih potresa

    21. Marta 2026. — 10:03

    Turizam u regionu za sada bez uticaja geopolitičkih potresa, slično se očekuje i sa Crnom Gorom

    20. Marta 2026. — 13:17

    Zbog cijena nafte raste globalni rizik od recesije

    25. Marta 2026. — 16:27

    Petrović: U energetsku tranziciju ne možemo ići individualno

    25. Marta 2026. — 14:36

    Direktor Shella upozorava da bi u aprilu moglo nestati goriva u Evropi

    25. Marta 2026. — 14:05

    Počeo energetski samit „SET-Trebinje 2026“

    25. Marta 2026. — 12:32
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Koji su modeli automobila bili najsigurniji u 2025. godini

    25. Marta 2026. — 12:21

    Bik prodat za 143.000 evra

    24. Marta 2026. — 10:11

    Cijene stanova u BiH na rekordnom nivou

    24. Marta 2026. — 08:33

    Zbog rata sve više “letova za nigdje”

    19. Marta 2026. — 12:20

    Zbog cijena nafte raste globalni rizik od recesije

    25. Marta 2026. — 16:27

    EU u trgovini sa Australijom ostvarila suficit od 26,7 milijardi evra

    25. Marta 2026. — 15:27

    Najjeftinija destinacija za odmor, grad u Maroku

    23. Marta 2026. — 09:00

    Iran poručio Americi: Žao nam je, naša nafta je rasprodana

    22. Marta 2026. — 16:00
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Vrijedi li Twitter 44 milijarde dolara?

Vrijedi li Twitter 44 milijarde dolara?

Marina LjubojevićMarina Ljubojević18. Jula 2022. — 07:26Nema komentara9 minuta čitanja
twitter
Foto: Pixabay

NJUJORK – Pričom o potencijalnoj kupovini Elona Muska otvoreno je pitanje jesu li društvene mreže ‘balon od sapunice’ i ima li njihova astronomska berzanska vrijednost realnu osnovu u stvarnom svijetu.

twitter
Foto: Pixabay

Ako se preuzimanje Twittera ne dogodi, to će u velikoj mjeri utjecati na pad akcija drugih Muskovih kompanija (EPA)

Najbogatiji čovek na planeti Elon Musk odustao je nedavno od kupovine društvene mreže Twitter. Ono što je trebao biti posao decenije kada je svet tehnologije u pitanju pretvorilo se u međusobne optužbe za kršenje propisa i zakona, kao i za lažno predstavljanje rezultata poslovanja.

Ako se ovo preuzimanje kompanije ipak ne dogodi, to će u velikoj meri uticati i na pad akcija drugih Muskovih kompanija, pre svega automobilskog giganta Tesla i kompanije za svemirska lansiranja SpaceX. Takođe, otvoreno je i pitanje da li su društvene mreže zapravo “balon od sapunice“ te da li njihova astronomska berzanska vrednost ima i realnu potporu u stvarnom svetu.

Elona Muska mnogi porede sa pionirima američke privrede i biznisa, J. P. Morganom i Henryjem Fordom. I oni su, u svoje vreme, uspeli da stvore čitave privredne grane i industrijske procese koji jednostavno nisu postojali pre toga.

Počeo programirati kao deseteogodišnjak

Musk je rođen u Pretoriji u Južnoj Africi 1971. godine, a od malih nogu se interesovao za letenje, budući da je njegov otac bio pilot, ali i biznismen i delimični vlasnik rudnika dragog kamenja u Zambiji. Musk se ugledao i na dedu po majci, kanadskog avanturistu i istraživača Joshuu Haldemana, koji je samostalno preleteo od Južne Afrike, preko Australije do Antarktika i nazad, u avionu sa samo jednim motorom.

Već sa deset godina Musk je programirao na kućnom računaru “VIC-20”. Sa 12 godina je kreirao svoju prvi videoigru za kućne računare i prodao je za 1.000 dolara. Kasnije je stekao univerzitetsku diplomu na Univerzitetu u Pensilvaniji, prvo iz oblasti umetnosti, a kasnije i iz ekonomskih nauka. Još za vreme studija radio je u više softverskih start-up kompanija u Palo Altu i Silikonskoj dolini. Nedugo zatim je osnovao svoju prvu kompaniju – Zip2, koja je proizvodila softver za navigaciju u gradovima putem interneta. Softver je bio revolucionaran za to vreme, a već 1999. godine je prodat tadašnjem lideru na PC tržištu, kompaniji Compaq, za 307 miliona dolara.

Većinu ovog kapitala Musk je uložio u osnivanje nove vrste web usluga – sajt pod nazivom X.com. Ovaj web sajt je nudio čitav niz finansijskih usluga na jednom mestu, a bio je i prvi federalno osigurani finansijski sajt. Već sledeće godine X.com se spojio sa sličnom uslugom Confinity. Usluga će kasnije biti preimenovana u PayPal, prvi online servis za slanje novca putem interneta. Za samo godinu PayPal je imao rast od čak 280 odsto i 2002. godine ga je preuzeo internet gigant eBay za 1,5 milijardu dolara, što je bio rekord u tadašnjoj tehnološkoj industriji.

Ovoliki kapital u novcu i akcijama Musk je delimično uložio u ostvarenje svog sna – kompaniju za privatna svemirska lansiranja SpaceX. Kompanija je prvu svoju raketu lansirala već 2006. godine, a samo dve godine kasnije ući će u “koaliciju“ sa agencijom NASA kroz program CRS, za snabdevanje Međunarodne svemirske stanice (ISS). Rakete iz programa Falcon te kapsule sa ljudskom posadom Crew Dragon su neki od najpouzdanijih resursa američkog svemirskog programa. Od 2019. godine SpaceX razvija i potpuno novi tip rakete Starship, koja će u budućnosti moći da odvede astronaute na Mesec i Mars. Sam Musk je više puta govorio o njegovom cilju – da do 2045. godine na Marsu osnuje stalnu stanicu sa više od 1.000 ljudi.

Ubjedljivo najbogatiji čovjek na planeti

Musk je verovatno najpoznatiji po svojoj drugoj kompaniji – Tesla, koja je lider na polju električnih automobila i autonomne vožnje. Tesla je jedan od lidera i na polju baterija za vozila, a u skoroj budućnosti se očekuju i novi modeli automobila – Cybertruck i Tesla Roadster.

Svi ovi poslovni uspesi su Muska načinili i najbogatijim čovekom na planeti. Njegovo bogatstvo se kreće oko 200 milijardi dolara, iako se ova cifra stalno menja, usled rasta i pada akcija. Musk je za 70 milijardi dolara bogatijih od sledećih na listi – Bernarda Arnaulta, francuskog biznismena, te Jeffa Bezosa, kolege iz Silicujimske doline, prvog čoveka giganta Amazon. Dugogodišnji vladar ove liste, osnivač Microsofta Bill Gates, četvrti je, sa ličnim bogatstvom od 122 milijarde dolara.

Sa ovolikim bogatstvom Musk može gotovo sve što poželi. Ili – gotovo sve. Uz sve poslovne obaveze, Musk je i pasionirani “tviteraš“ i jedna od najvećih zvezda na ovoj društvenoj mreži. Sa preko stotinu miliona followera, on ima veliki broj pasioniranih pratilaca, a njegove objave se dele desetinama hiljada puta. Njegovi tvitovi su često i kontroverzni, a nekoliko puta su čak uticali i na pad akcija kompanije Tesla. Takvi su i bili njegovi tvitovi početkom marta ove godine, kada je kritikovao samu mrežu, navodeći da njoj ima sve manje slobode govora. Jedan od pratilaca mu je predložio da jednostavno kupi mrežu, na šta je Musk odgovorio: “A koliko ona košta?“

Već 4. aprila Musk je saopštio da je prethodna tri meseca kupovao akcije kompanije te da poseduje 9,2 odsto deonica, što ga čini najvećim pojedinačnim akcionarom. Dotadašnji CEO kompanije Jack Dorsey mu je predložio da postane deo borda direktora, na šta je Musk odgovorio ponudom za kupovinu cele kompanije. Za 54,20 dolara po akciji, koliko je Musk ponudio, cela kompanija bi vredela 43 milijarde dolara. Ovakve ponude za preuzimanje se u američkom svetu biznisa nazivaju “hostile takeover“ (nasilno preuzimanje, kupovina sa lošim namerama), a one nisu ni retkost. Štaviše, ogroman broj američkih manjih kompanija je tokom decenija na ovaj način ugašen ili izbačen sa tržišta.

Hoće li platiti milijardu dolara ‘penala’?

Nekoliko dana nakon ove ponude, Musk je prodao svoje akcije u Tesli za 8,5 milijardi dolara, što je dovelo da pada poverenja akcionara i pada vrednosti akcija za čak 12 odsto. Upravni odbor Twittera je do početka maja prihvatio prodaju za ukupnu cenu od 44 milijardi dolara, uz klauzulu da u slučaju da odustane Musk plati milijardu dolara odštete. Ipak, američka finansijska pravila nalažu da polovina novca mora biti u “čvrstoj valuti“, a ne u akcijama, a u sve se uključio i Komitet za kontrolu stranih ulaganja, budući da su deonice Twittera posedovali i fondovi i banke širom sveta. Već 11. maja je Federalna komisija za trgovinu (FTC) pokrenula istragu o ovoj kupoprodaji, dok je Komisija za hartije od vrednosti (SEC) najavila moguće stopiranje ovog posla.

Musk je, nezadovoljan odlaganjem i generalno negativnim odjekom u javnosti, kritikovao čelnike Twittera za “neiskrenost u poslovanju“, tvrdeći da je veliki broj naloga na Twitteru zapravo lažan te da se oni koriste za veštačko povećanje broja pregleda reklama koje se, naravno, plaćaju.

Jedan od velikih investitora William Heresniak je podneo tužbu protiv Muska, navodeći da je prekršio nekoliko zakona koji važe u Kaliforniji, gde je i sedište Twittera. Iako su obe komisije, FTC i SEC, početkom juna odobrile da se prodaja nastavi, Musk se već predomišljao. Ultimativno je zahtevao od kompanije da mu prezentuju način rada “vremenske linije“ te da ga uvere da se pregledom tvitova na javnom delu mreže ne manipuliše. Iako se Twitter sa ovim složio, Musk je saopštio da odustaje od kupovine kompanije.

Osmog jula je Musk,e preko svojih kompanij,a poslao i zvanično saopštenje o odustajanju od kupovine, ali nije poznato da li se složio i sa klauzulom o plaćanju milijardu dolara odštete. Kao glavni razlog je naveo “nespremnost Twittera da dostavi podatke o broju lažnih naloga“.

Mreža za poznate i visoku politiku

Broj lažnih naloga na Twitteru (nazvanih botovi, od reči robot) već je bio tema žestokih rasprava – kako u Silikonskoj dolini, tako i u Beloj kući, te u međunarodnim političkim krugovima. Pored Muska, jedan od naloga sa najviše pratilaca ima bivši američki predsednik Barack Obama. Twitter je od početka shvaćen i kao neka vrsta “globalne oglasne table“ te danas gotovo da nema političara, sportiste, preduzetnika i drugih javnih ličnosti a da nisu na ovoj mreži. Bivši predsednik SAD-a Donald Trump je takođe bio jedan od najpopularnijih korisnika, sve dok mu nalog nije trajno ukinut.

Pitanje cenzure na Twitteru je i dalje aktuelno, a mnogi stručnjaci su matematičkim modelima pokazali da je sama vremenska linija na neki način manipulisana te da “vidljivost“ tvitova nije ista za sve korisnike. Zanimljivo je i da sama mreža godinama odbija zahteve korisnika za dodavanje “edit“ opcije, odnosno opcije ispravljanja ili menjanja već napisanog tvita.

Mreža navodi da svakog dana ukloni najmanje 7.000 lažnih naloga, a da trajno ugasi njih oko 5.800. Twitter je pre nekoliko godina dodao i oznaku “verified“ za javne službenike, poznate ličnosti i kompanije, ali je to samo dodatno dovelo do polarizacije među korisnicima. Takođe, primetne su organizovane kampanje putem lažnih naloga, često da se bi se reagovalo na neku vest ili događaj.

Nakon ubistva novinara Jamala Khashoggia, više od 3.500 naloga na Twitteru je učestovalo u kampanji odbrane saudijskog princa prestolonaslednika Mohammada Bin Salmana. Prošle godine su američke obaveštajne agencije saopštile da su za ubistvo najverovatnije odgovorne saudijske službe bezbednosti te da je i državni vrh u to bio upućen.

Stručnjaci procenjuju da je 2013. godine broj lažnih naloga bio oko 20 miliona, što je bilo manje od pet odsto korisnika, ali da je danas taj broj nekoliko puta veći – neki smatraju i čak do 30 odsto. Veliku opasnost predstavljaju i softveri posebno napisani da “tvituju“ kao pravi korisnici. Oni mogu za sat vremena “napisati“ 50.000 tvitova, koristeći za to hiljade unikatnih naloga.

Britanski softver pod imenom ‘Birdsong’

Edward Snowden, disident i nekadašnji visoko rangirani operativac američke obaveštajne agencije NSA, otkrio je da je GHCQ, služba za sajber bezbednost Velike Britanije, imao posebno razvijen softver pod imenom “Birdsong“ (pesma ptica, akronim na logo Twittera – plavi ptičicu). Ovaj softver, po svedočenju Snowdena, mogao je da samostalno kreira naloge te da objavljuje ili “retvituje“ tuđe objave. Takođe, postojao je i softverski alat “Birdstrike“, koji je mogao da prati privatne poruke desetina hiljada korisnika.

Koliko je Twitter bitan za nevladine organizacije i civilne institucije svedoči i primer Hong Konga. Za vreme protesta u Hong Kongu 2019. i 2020. godine demonstranti su se u velikoj meri oslanjali na Twitter kako bi stranim medijima preneli slike i video zapise sukoba. Iako su kineske vlasti onemogućile pristup mreži u samom gradu, istovremeno je pokrenuta akcija širenja dezinformacija, sa preko 200.000 lažnih naloga koje su kontrolisale kineske vlasti.

U maju prošle godine Twitter je uklonio objave indijskog političara iz vladajuće stranke BJP, što je dovelo do toga da kancelarije ove mreže u Nju Delhiju budu na meti policijske istrage. Veliki broj konzervativaca u SAD-u kritikuje Twitter jer i dalje dozvoljava postavljanje pornografskog materijala, uz oznaku “sensitive content“ (sadržaj za odrasle). Al jazeera

Eloan Musk twitter
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakNjemačkoj nedostaje gasa za predstojeću zimu
Sljedeći članak Patente u BiH najviše prijavljuju Kinezi

Povezani članci

Capital teme 02 minute čitanja

Minimalna plata doktora u bolnici „Dr. Kozomara“ 4.500 KM

ENERGETIKA 01 minuta čitanja

Zbog cijena nafte raste globalni rizik od recesije

Ostavi komentar Otkaži

Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

NE PROPUSTITE
Capital teme

Minimalna plata doktora u bolnici „Dr. Kozomara“ 4.500 KM

25. Marta 2026. — 20:0002 minute čitanja

Godina najvećeg rasta bila je godina nakon korone, ali to je zato što godinu ranije niste imali nikakvu poslovnu aktivnost.

Petrović: U energetsku tranziciju ne možemo ići individualno

25. Marta 2026. — 14:36

Radovi na HE “Dabar” i „Bistrica“ stali zbog nedostatka novca

25. Marta 2026. — 14:27

Đokić pozvao radnike na protest pred Savjet ministara BiH

25. Marta 2026. — 14:13

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.