LONDON – Hiljade procurjelih fajlova do kojih je došao Gardijan, razotkrile su kako su političari, kao što su Emanuel Makron i bivša komesarka EU Neli Kros, pomagali kompaniji Uber u namjeri da se proširi u Evropi na štetu taksi industrije.
Kako se navodi, velika količina povjerljivih fajlova otkrila je kako je tehnološki gigant prekršio zakone, prevario policiju, koristio nasilje nad vozačima i tajno lobirao kod vlada tokom svoje agresivne globalne ekspanzije.
Podaci pokazuju kako je Uber pokušao da obezbijedi podršku diskretnim “udvaranjem” premijerima, predsjednicima, milijarderima, oligarsima i medijskim mogulima.
Dokumenti pokazuju kako je bivši šef Ubera lično naredio upotrebu “kill switch” mehanizma za hitno isključivanje sistema, kako bi se spriječilo da policija pristupi računarima.
Uber fajlovi sadrže više od 124.000 zapisa, uključujući 83.000 e-poruka i 1.000 drugih fajlova sa razgovorima, koji obuhvataju period od 2013. do 2017. godine.
Oni prvi put otkrivaju kako je lobiranje vrijedno 90 miliona dolara godišnje i napori da se regrutuju prijateljski političari, pomoglo u njenoj kampanji da naruši evropsku taksi industriju.
Dok su francuski taksisti organizovali ponekad i nasilne proteste protiv Ubera, Makron, sada predsjednik, bio je u kontaktu s Uberovim kontroverznim šefom Travisom Kalanikom, kome je rekao da će reformisati zakone u korist te kompanije, stoji u dosijeima.
Oni pokazuju kako je bivša komesarka EU za digitalne tehnologije Neli Kros, jedan od najviših zvaničnika Brisela, bila u pregovorima da se pridruži Uberu prije nego što joj je mandat istekao, a zatim tajno lobirala za firmu, potencijalno kršeći etička pravila EU.
U to vrijeme Uber nije bio samo jedna od najbrže rastućih kompanija na svijetu, već i jedna od najkontroverznijih kompanija, koju su pratili sudski sporovi, optužbe za seksualno uznemiravanje i skandali u vezi s kršenjem podataka.
Na kraju je akcionarima bilo dosta i Travis Kalanik je bio primoran da ode 2017. godine.
Uber je naveo da je njegov zamjenik, Dara Kosrovšahi, imao zadatak da transformiše svaki aspekt poslovanja Ubera i da je uveo rigorozne kontrole i uskladio je da radi kao javna kompanija.
Pariz je bio poprište evropskog lansiranja Ubera i naišao je na jak otpor taksi industrije, što je kulminiralo nasilnim protestima na ulicama.
Kako se navodi u fajlovima, Makron koji je u avgustu 2014. imenovan za ministra ekonomije, vidio je Uber kao izvor rasta i bila su mu veoma potrebna nova radna mjesta, tako da je želio da pomogne.
Tog oktobra, održao je sastanak s Kalanikom i drugim rukovodiocima i lobistima, što je označilo početak duge i kontroverzne zaštite interesa ove kompanije.
Uberov lobista Mark Mekgan opisao je sastanak kao “spektakularan”.
Prema njegovim riječima, to je bio sastanak kakav do sada nije vidio.
“Uskoro ćemo plesati”, dodao je Mekgan.
Dokumenta pokazuju da su se Makron i Kalanik sastali najmanje četiri puta – u Parizu, u Davosu, u Švajcarskoj – a da je prijavljen samo sastanak u Davosu.
U jednom trenutku Uber je pisao Makronu, rekavši da je “izuzetno zahvalan”.
“Otvorenost i dobrodošlica koju dobijamo je neuobičajena u odnosima između vlade i industrije”, stoji u dokumentima.
Francuski taksisti su se posebno razbjesnili lansiranjem “UberPopa” 2014. godine – usluge koja je omogućila nelicenciranim vozačima da ponude vožnju po mnogo nižim cijenama.
Sudovi i parlament su to zabranili, ali je Uber nastavio da radi jer je osporio zakon.
Makron nije mislio da ima budućnosti za “UberPop”, ali je pristao da radi s kompanijom na prepravljanju francuskih zakona koji regulišu druge usluge.
“Uber će dati nacrt regulatornog okvira za deljenje vožnje. Povezaćemo naše timove kako bismo počeli da radimo na izvodljivom predlogu koji bi mogao da postane formalni okvir u Francuskoj”, navodi se u mejlu Travisa Kalanika upućenog Makronu.
Protesti su postali nasilni 25. juna 2015, a nedjelju dana kasnije Makron je poslao poruku Kalaniku sa, kako piše, očiglednom ponudom pomoći.
“Okupiću sve sljedeće nedjelje da pripremimo reformu i ispravimo zakon”, poručio je Makron.
Istog dana, Uber je najavio suspenziju “UberPopa” u Francuskoj.
Nekoliko mjeseci kasnije, Makron je potpisao dekret kojim se ublažavaju uslovi za licenciranje Uberovih vozača.
Nivo odnosa sadašnjeg predsjednika Francuske sa kontroverznom globalnom firmom koja je poslovala kršeći francuski zakon, do sada nije otkriven.
Nakon što su procurjeli faljovi oglasio se Makronov portparol.
“Njegove funkcije su ga prirodno dovele do susreta i interakcije sa mnogim kompanijama koje su bile angažovane u oštrom pomaku koji je tokom tih godina nastupio u sektoru usluga, koji je morao biti olakšan otključavanjem administrativnih i regulatornih prepreka”, stoji u mejlu Makronovog portparola.
Kada je riječ o bivšoj komesarki EU za digitalne tehnologije i potpredsjednice Evropske komisije Neli Kros, u njenoj domovini, Holandiji, “UberPop” je, takođe, donio pravne i političke probleme.
Vozači Ubera su hapšeni u oktobru 2014, a sudija u Hagu je u decembru zabranio ovu uslugu dijeljenja vožnje preteći kaznama do 100.000 evra.
U martu 2015. policija je upala u kancelariju Ubera u Amsterdamu.
Kros je zvala ministre i druge članove vlade da ih ubijedi da odustanu od racije.
Tokom sljedeće racije, nedjelju dana kasnije, dokumenta pokazuju da je Kros ponovo kontaktirala holandskog ministra i kako se navodi u mejlu, “maltretirala” ga.
Dosijei pokazuju i da je kompanija željela da Kros prenese poruke u kabinet holandskog premijera Marka Rutea.
U međuvremenu, bivša komesarka je negirala da je imala bilo kakvu “formalnu ili neformalnu ulogu u Uberu” prije maja 2016. kada je istekao period “hlađenja” po napuštanju evropske službe.
Istakla je da je kao komesarka EU sarađivala sa brojnim tehnološkim kompanijama, uvijek vođena onim za šta vjeruje da koristi javnom interesu.
Fajlovi su procurjeli do Gardijana i podijeljeni su sa Međunarodnim konzorcijumom istraživačkih novinara i brojnim medijskim organizacijama. Tanjug
