Klekovača: Prioritet za vodu imaće turistički kompleks naspram stanovništva

BANJALUKA – Zoning planovi područja posebne namjene „Klekovača“ imaju brojne negativne ekološke, socijalne i ekonomske aspekte i predstavljaju projekat u kojem svi gube, a najviše mještani i priroda, ističu u Centru za životnu sredinu i udruženju Arbor Magna iz Banjaluke.

Ove dvije organizacije su svoju zabrinutost izrazile i putem komentara i primjedbi koje su dostavili vezano za ovaj projekat tokom javnog uvida koji je trajao do 4. aprila.

Namjena Zoning planova urbanih zona područja posebne namjene „Klekovača“, o kojima je portal CAPITAL već pisao, u konačnici je izgradnja skijališta na planini Klekovači.

“Ovaj projekat, na kojem se intenzivno radi još od 2017. godine je zamišljen na način koji se u najmanju ruku može nazvati neisplativim. Geološka podloga koja dominira ovim područjem su kraški tereni sa mnogo stijena i vrtača i samim tim izrazito nepogodni za izgradnju skijališta”, navode u Centru za životnu sredinu.

Dodaju da se, osim toga, na tom području snijeg ne zadržava onoliko koliko bi to bilo optimalno za razvoj ski centra.

“Podloga na ovom terenu je izrazito vodopropusna, odnosno vode poniru ne stvarajući nadzemne vodotokove, što znači da nema povoljnih uslova za vještačko osnježavanje skijališta. Imajući u vidu izražene morske i tople vjetrove koji su prisutni na Klekovači dolazimo do zaključka da je osiguravanje dovoljnog broja sniježnih dana, a uz sve ranije navedeno, neracionalna ideja”, ističu u Centru.

Takođe, dodaju da je poznato da područje Klekovače ima veliki problem sa snabdijevanjem vodom, a količine vode koje bi bile potrebne za ovakav poduhvat uveliko prevazilaze vodne kapacitete kojima ovo područje raspolaže, što brine mještane.

“Naime, ovdje je predviđen kompleks kapaciteta do čak 15.000 ležajeva, a zooning planovi navode da će prednost u snadbijevanju vodom imati turistički kompleks naspram snadbijevanja vodom domaćeg stanovništva! Sve navedeno bi uključivalo i nesrazmjerno velika ulaganja koja bi prevazilazila granice razuma čak i kada bi Klekovača bila velika turistička atrakcija”, tvrde u Centru.

Ističu i da se na tom području nalaze staništa mnogih zaštićenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, te da bi takav projekat bio poguban za njih, a naročito za vrste koje su tek posljednjih godina počele ponovo da se pojavljuju na ovom području, kao što je ris koji je prošle godine primjećen na ovom području poslije šesnaest godina.

“Ono što najviše brine stručnjake, a i mještane, jeste da će sudbina ovog projekta biti jednako tragična kao i sudbine mnogih sličnih projekata koji su ostali nedovršeni, ali je šteta po životnu sredinu ostala nepopravljiva. Iz ovih razloga, Centar za životnu sredinu i udruženje Arbor Magna apeluju na zaustavljanje ovog  projekta dok nije napravljena šteta koja se kasnije neće moći ispraviti”, poručuju iz Centra.

Podsjećamo, turistički centar „Klekovača“ najavljen je prije više od deceniju. U izbornoj 2010. godini. Rečeno je da će imati deset hotela, staze dužine 80 kilometra, 13 žičara i ski – liftova i kapacitet prevoza 10.000 skijaša istovremeno.

Tada je Vlada Republike Srpske dala saglasnost na zaključivanje okvirnog sporazuma o razvoju i izgradnji ski – centra na području planine Klekovače, vrijednosti oko 660 miliona maraka. Prema sporazumu, već krajem 2016. godine niz Klekovaču su trebali da se spuste prvi skijaši.

Skijaši uređene staze još nisu dočekali, a firma „Gb Immo“ Banjaluka, kojoj je 2013. godine dodijeljena, na 30 godina, koncesija radi izgradnje i korištenja TC „Klekovača“, loše posluje prethodnih godina.

Portal CAPITAL je prije tri godine objavio tekst o neostvarenim megalomanskim projektima u Srpskoj. Hercegovački Las Vegas, romanijski „Sokolov grad“ i ski centri na obroncima Klekovače i Vlašića samo su neki od neostvarenih, milijarde maraka vrijednih, turističkih snova koji su najavljivani ciklično, pred izbore.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan