SARAJEVO, BANJALUKA – Potražnja stanovništva u BiH za kreditima posebno stambenim porasla je u posljednjem lanjskom kvartalu usljed poboljšanja ekonomskih prilika i izlaska iz recesije.
Pokazuje to anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je objavila Centralna banka BiH.
Osim toga u Komentaru monetarnih kretanja u decembru prošle godine ova finansijska institucija navodi da su ukupni zajmovi domaćim sektorima u decembru prošle godine iznosili 21,08 milijardi maraka te da su za nešto više od 20 miliona KM veći u odnosu na mjesec ranije.
„Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u decembru 2021. godine iznosila je 3,6 odsto, odnosno 727,9 miliona maraka. Godišnji rast kredita stanovništvu iznosio je 5,5 odsto, privatnim preduzećima 2,2, a vladinim institucijama 1,6 procenata, dok je u ostalim domaćim sektorima zabilježen rast kredita za četiri procenta“, stoji u dokumentima Centralne banke BiH.
Istakli su da su u četvrtom prošlogodišnjem kvartalu standardi za stambene kredite stanovništvu neznatno ublaženi, dok su za potrošačke zajmove pooštreni, na šta je najviše uticao faktor rizika.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže da svuda u regionu usljed inflacije rastu nenamjenski krediti.
„Pandemija je donekle smirena i potrošnja je povećana, a kako je sve poskupjelo, neophodna su dodatna novčana sredstva. S druge strane enormna je eksplozija cijena kvadratnog metra u čitavom svijetu, to je najbrže rastuća industrija, tako da je logično bilo da se novac sačuva od inflacije kroz ulaganje u nekretninu čija vrijednost raste i na taj način se sprečava inflatorni udar na kućne budžete i čuva imovina“, objasnio je Ljuboja.
On je istakao da je tu riječ o nekoj vrsti psihologije, s obzirom na nesređenost tržišta, što je posljedica pandemije i globalnih manipulacija internacionalnih kompanija koje kreiraju situacije iz kojih izvlače brojne benefite, a stanovništvo plaća najveću cijenu svega toga.
Govoreći o ublažavanju i pooštravanju uslova kreditiranja Ljuboja ističe da je domaći bankarski sektor veoma nerazvijen, a tržište plitko.
„Banke prepisuju pojedine obrasce od svojih centrala iz inostranstva. Ovdje je tržiše veoma malo, beznačajno da bi razvijale neki svoj koncept pa to niti je opravdano ni isplativo. Kada se prepiše, uzmu se isti kriterijumi, međutim oni kod nas i na nekom drugom tržištu ne daju isti rezultat“, rekao je Ljuboja. Glas Srpske
