BANJALUKA – Mediji u Bosni i Hercegovini uspjeli su u doba stalnih kriza opstati i zadržati objektivnost, ali je novinarstvo pod ogromnim pritiskom kako zbog nedostatka novca i potplaćenosti, tako i zbog trke za publikom u vremenu najezde portala i lažnih vijesti.
Kako u takvim okolnostima zadržati integritet u struci bila je tema konferencije “Integritet novinarstva i medijsko izvještavanje” koju su organizovali Transparency international BiH i Klub novinara Banjaluka, a koja je okupila stručnjake i novinare iz regije.
Izvršna direktorica TIBiH Ivana Korajlić kazala je kako se u posljednje vrijeme stiče utisak da mediji umjesto objektivnog izvještavanja podgrijavaju atmosferu jer im to donosi čitanost, gledanost i klikove.
“Stalno upadamo u tu klopku, teme se vještački nameću, a mediji idu za njima. Mnogo je važnije šta je neko rekao i koje je o kome šta rekao, nego šta se dešavalo u pozadini i šta su činjenice”, izjavila je ona.
Ipak, novinarka Ljiljana Smiljanić kaže kako je situacija daleko bolja nego 2014. godine.
“Mi smo u posljednjih 20 ili 30 godna imali krizu za krizom. Osim onih opasnosti i prepreka, na koje smo uvijek upozoravali, kao što su finasijski pritisci i problemi, tome se pridružuju novi, kao što je pandemija virusa korona i izvještavanje u njoj na osnovu činjenica i provjerenih informacija. Mislim da su se mediji dobro pokazali i da nismo imali situacije kao za vrijeme poplava 2014. godine kada se širilo dosta neprovjerenih informacija koje su se na kraju ispostavile netačnim, ali su izazvale štetu”, kazala je Smiljanićeva.
Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže (BIRN), ocijenio je kako publika ima gdje da dobije kvalitetne informacije, ali ga brine to što nadležni sve manje reaguju na pisanje medija koji otkrivaju afere i ukazuju na nezakonitosti.
“Tek ukoliko imamo situaciju da sva medijska sfera kontinuirano izvještava o jednoj temi tu dođe neka zakašnjela reakcija. Tu kao primjer imamo aferu “respirator” i gdje je nakon višemjesečnog i kontinuiranog izvještavanja, skoro svakog medija, došlo do pomaka. Generalno, institucije ignorišu ono što mediji rade”, kazao je Džidić.
Izvršni urednik “Novosti” iz Hrvatske Petar Glodić, koji najviše prati srpsku nacionalnu manjinu, kaže kako su mediji u toj zemlji imali velika očekivanja ulaskom u Evropsku uniju, ali da su se kasnije pomalo i razočarali.
“Prije nego što smo se pridružili Evropskoj uniji sve je izgledalo puno bolje, a kad smo se pridružili neke stvari su, poput pravosuđa, otišli na dole. Stalna je borba”, kazao je on.
Prema njegovim riječima, jedna od pozitivnih stvari koja im uveliko olakšava rad je ta što imaju zatvoren finansijki okvir jer svake godine preko Savjeta za nacionalne manjine dobijaju između 500 i 600 hiljada evra podrške.
Jedan od panelista na konferenciji bio je i glavni i odgovornik urednik nedeljnika “Vreme” Filipš Švarm koji je ocijenio kako su mediji u BiH u daleko povoljnijem položaju nego oni u Srbiji.
Sloboda medija i pritisak na iste, po njegovoj ocjeni, najveći su problemi u Srbiji.
“Ako pogledamo da je u Srbiji jednopartijska skupština i da imamo predsjednika Republike koji se na svakodnevnom nivou obraća naciji, a da se nezavisni profesionalni mediji tretiraju kao neka vrsta terorističko-zločinačkog udruženja, vidite da ovdje postoji parlamentarni život i različiti mediji. Ljudi imaju gdje da se obrate javnosti i znaju da će ih negdje neko pročitati”, kaže Švarm.
On nije optimista kada su u pitanju promjene.
“Sa jedne strane šalju se signali Evropi da će sve biti u redu, a sa druge strane imate praksu koja je pogubna i loša i vodi daljim podjelama u društvu te dovodi u pitanje ulogu medija kao nekog kontrolora vlasti i onih procesa koji se dešavaju u društvu. Kako će se to riješiti – nisam optimista”, zaključio je on.
Profesor Enes Osmančević i magistar Adis Šušnjar predstavili su tokom konferencije studiju “Integritet novinarstva i transparentnost medija u BiH”, a koja ukazuje na brojne probleme u struci.
Navode kako se novinarska profesija nalazi u krizi integriteta, koja je posljedica zavisnosti medija od centara političke i ekonomske moći gdje su vlasnici medija uglavnom bogati pojedinci čiji se kapital mjeri milionima konvertibilnih maraka, dok novinari rade u teškim uslovima i njihov rad i dostojanstvo su obezvrijeđeni.
U studiji se zaključuje kako novinari nisu kvalitetno institucionalno zaštićeni, a da se nepodobni mediji kažnjavaju se drastičnim kaznama za klevetu, gdje im se ne daju informacije ili im se ograničava pristup velikim oglašivačima.
Međutim, kao jedne od krivaca za takvo stanje navode upravo novinare.
“Za urušavanje integriteta i dostojanstva novinarske profesije odgovorni su i sami novinari. Novinari u Bosni i Hercegovini boje se da se organiziraju u sindikate, izvještavaju o problemima novinara, te ne postoji solidarnost među novinarima i zajedničko zalaganje za profesionalne principe i vlastita prava”, stoji u ovom dokumentu.
CAPITAL: Dejan Tovilović