Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Parking u Banjaluci besplatan i tokom ljeta

    24. Juna 2025. — 10:57

    Hoće li banke morati otvoriti račune firmama sa „crne liste“?

    23. Juna 2025. — 15:37

    U Banjaluci na čekanju 400 zahtjeva za građevinske dozvole

    23. Juna 2025. — 14:53

    Stanislav Čađo na čelu Područne privredne komore Banjaluka

    23. Juna 2025. — 14:31
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Kina oborila rekord u instalaciji solarnih panela

    24. Juna 2025. — 12:27

    HE Dabar se gradi, Kinezi kriju ugovor, ekolozi upozoravaju

    24. Juna 2025. — 08:17

    Francuska ponovo pokreće nuklearne elektrane

    23. Juna 2025. — 09:02

    Teheran odlučuje o zatvaranju Ormuskog moreuza

    23. Juna 2025. — 08:01

    Prosječna neto plata u Srpskoj 1.549 maraka

    23. Juna 2025. — 13:51

    Uprava podržala preuzimanje „Krajinapetrola“, radnici i INA protiv

    23. Juna 2025. — 11:55

    Investitori u defanzivi, pala cijena zlata

    22. Juna 2025. — 16:47

    Svjetske berze pod pritiskom zbog krize na Bliskom istoku

    22. Juna 2025. — 13:36

    Investitori u defanzivi, pala cijena zlata

    22. Juna 2025. — 16:47

    Centralna banka BiH: Inflacija u drugom kvartalu 3,3 odsto

    21. Juna 2025. — 11:12

    Beogradski div velikom akvizicijom ulazi na sarajevsko tržište

    13. Juna 2025. — 08:12

    „Aktiva invest“ objavio ponudu za preuzimanje „Krajinapetrola“

    11. Juna 2025. — 12:38

    Njemačka želi carine na jeftine pakete iz Kine

    21. Juna 2025. — 16:26

    EU zabranila kineskim kompanijama učešće na tenderima za medicinsku opremu

    21. Juna 2025. — 13:13

    Proizvodi sa nula posto marže nevidljivi u marketima: Šulićeva kampanja više marketing nego pomoć građanima

    20. Juna 2025. — 14:04

    Potrošačka korpa dostigla 3.178 KM

    15. Juna 2025. — 11:30

    Basnoslovne cijene smanjile broj turista u Hrvatskoj

    23. Juna 2025. — 16:35

    Grčka uvodi novi namet za goste od 1. jula

    21. Juna 2025. — 15:20

    Koliko zarade sezonci u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Grčkoj

    18. Juna 2025. — 09:31

    Hrvatska gubi turiste zbog previsokih cijena

    17. Juna 2025. — 15:38

    Kina oborila rekord u instalaciji solarnih panela

    24. Juna 2025. — 12:27

    HE Dabar se gradi, Kinezi kriju ugovor, ekolozi upozoravaju

    24. Juna 2025. — 08:17

    Francuska ponovo pokreće nuklearne elektrane

    23. Juna 2025. — 09:02

    Teheran odlučuje o zatvaranju Ormuskog moreuza

    23. Juna 2025. — 08:01
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    SAD: Svakog dana 1000 novih milionera

    19. Juna 2025. — 09:50

    Italija zabranjuje mobilne telefone srednjoškolcima

    17. Juna 2025. — 09:59

    Gradi se najveće plutajuće naselje u Evropi

    16. Juna 2025. — 08:02

    Organsko povrće na vodi i bez grama hemije

    14. Juna 2025. — 12:50

    Kina oborila rekord u instalaciji solarnih panela

    24. Juna 2025. — 12:27

    Starbucks razmatra prodaju udjela u Kini

    24. Juna 2025. — 09:51

    Cijene tankerskog prevoza nafte rastu zbog sukoba na Bliskom istoku

    24. Juna 2025. — 08:58

    Francuska ponovo pokreće nuklearne elektrane

    23. Juna 2025. — 09:02
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Ko će pojesti skakavce?

Ko će pojesti skakavce?

Dragana EremijaDragana Eremija23. Septembra 2021. — 13:315 komentara6 minuta čitanja
foto: Klix
foto: Klix

piše: Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH

Sada već davne 1999. godine Chris Hedges člankom u New York Timesu  iznio je tvrdnje da su bosanskohercegovački lideri pronevjerili astronomski iznos veći od milijardu dolara.

Taj tekst je izazvao burne reakcije bosanskohercegovačkih lidera i najave tužbi protiv novinara i uglednog američkog lista, koje ipak nisu nikada podnesene. Tekst je ipak uticao na to da problem korupcije ispliva pri vrhu liste prioriteta međunarodnih graditelja i upravitelja države u BiH.

Sve češće je počeo cirkulisati podatak da je Bosna i Hercegovina primila najveći iznos donatorske pomoći u periodu post-konfliktne rekonstrukcije, veći čak i od onog koji je dobila Njemačka (per capita dakako i kada se uzmu u obzir razlike u vrijednosti novca) nakon Drugog svjetskog rata u okviru Maršalovog plana. Tačan iznos i način utroška nikada nisu utvrđeni, iako su tri parlamentarne komisije pokušale da obave taj posao.

Proces privatizacije koji je vođen u zemlji prema 13 različitih zakonskih rješenja i koji je provodilo 13 različitih institucija, rađen je po modelu spržene zemlje iza koga je ostala pustinja, fabrike bez radnika, radnici – socijalni slučajevi bez nade, a državno bogatstvo vrijedno nekoliko milijardi prešlo u ruke šačice pojedinaca.

Kao odgovor na problem korupcije međunarodni graditelji države su pokušavali uspostavljenjem odgovarajućih zakonskih i institucionalnih rješenja stvoriti pretpostavke za efikasnu borbu protiv korupcije. Stvoren je pravosudni sistem i struktura agencija za provođenje zakona na državnom nivou. Uspostavljena je zakonska infrastruktura za borbu protiv korupcije.

Međutim čitava struktura se raspala kao kula od karata kada se međunarodni graditelji i upravitelji BiH povlače iz operativnog upravljanja zemljom nakon propasti famoznog Aprilskog paketa ustavnih reformi. Nastali vakum moći koji su iza sebe ostavili međunarodni graditelji i upravitelji, vrlo vješto popunjavaju domaći lideri stavljajući pod efektivnu kontrolu sve institucije u zemlji, obesmišljavajući podjelu vlasti, te stavljajući i sve resurse pod kontrolu, brišući tako imaginarnu liniju razdvajanja između javnih budžeta i vlastitih džepova.

Nakon toga sve je bilo lako i svedeno na pitanje njihove vlastite mjere. Ali kako kaže ona narodna, obraza nemaju, a boga se ne boje, uslijedile su kao na filmskoj traci afere koje su smjenjivale jedna za drugom, a za sticanje neograničenog bogatstva samo je nebo bila granica. Desetine i stotine miliona maraka nepogrešivo su prelazile u ruke očeva nacija i onih za koje oni procjene da su dostojni.

Od tada na ovamo, svi pokazatelji nivoa korupcije, vladavine prava, ljudskih prava, demokratije strmoglavo idu na dole, raste samo nivo zaduženja i broj onih koji glavom bez obzira bježe iz zemlje.

Taktika vladajućih gospodara života i smrti, uvijek je bila ista konstantno održavanje krize, s povremenim erupcijama eskalacije krize obično pred izbore, da se biračko tijelo drži homogenim i da slučajno ne bi na dnevni red došlo pitanje pljačke epskih razmjera.

Javne nabavke postale su sinonim za korupciju, a zapošljavanje u javni sektor način regrutovanja stranačkih pristalica.

Bilo bi svakako simplificiranje za ovakvo apokaliptično stanje u kojem se zemlja nalazi okriviti samo i isključivo tri jahača bosanskohercegovačke apokalipse Dragana, Milorada i Bakira. Oni su, koliko god bila neprijatna i nepodnošljiva, ipak samo posljedica. Kao što još davno pjesnik primjeti, ako smo pali bili smo skloni padu. Društvo potpuno devastirano ratnim konfliktom, na razvalinama socijalističke države, koje je prolazilo i još uvijek prolazi beskrajnu divljačku tranziciju, teško da je moglo izgraditi državu utemeljenu na liberalnoj demokratiji i vladavini prava. Koliko god nas u to uvjeravali i pomagali ne uvijek i dobronamjerni međunarodni graditelji i upravitelji države.

Nakon svega izrečenog a vraćajući se u godinu 2021, duboka politička kriza koja je paralizovala sve institucije logična je posljedica godina propadanja. Od institucija ispražnjenih od svakog sadržaja i lišenih iluzija o ostvarivanju misije zbog koje bi trebalo da postoje ne očekuje više niko ništa. Proces raspadanja pravosudnog sistema pred očima cjelokupne javnosti mučno je gledati, posebno u slučajevima kao što su ubistvo Davida i Dženana, gdje štiteći svoje gospodare, pravosudni monstrumi potpuno posvećeni opstrukciji pravde,  njihovim su porodicama napravili pakao od života.

Tek da ne bismo imali ikakvih dilema ili iluzija tužiteljica na snimku razgovora između Gordane Tadić i famoznog Osmice fino zaključi „Ti znaš da se ne može raditi visoka korupcija“. Znamo tužiteljice, zato i jeste vi tu, na toj poziciji. I izvršna i zakonodavna vlast jednako spadaju u domen fikcije. Vlast u Federaciji BiH nije ni formirana od posljednjih izbora, niko više i ne zna koliko ima članova Vlada i čemu služi.

Zato ne treba ni pokušavati tražiti racionalna objašnjenja za posljednju institucionalnu krizu zbog blokade institucija BiH od strane partija iz RS. Naravno nema nikakve sumnje da je nametanje zakona od strane neizabranog autoriteta u 21 vijeku potpuno suludo i besmisleno. Uostalom oko toga se slažu i Evropska komisija, Vijeće Evrope, Venecijanska komisija i svaki iole kredibilan međunarodni autoritet.

Međutim zbog toga blokirati institucije, čineći najdirektniju štetu onima koji su vas izabrali tek je potpuno besmisleno. Još je nevjerovatnije da se vladajućoj koaliciji u tome pridružila opozicija iz RS. Ista ona opozicija kojoj je Dodik u lice u parlamentu RS rekao da je prati i prisluškuje. Ista ona opozicija koja je bila nijemi svjedok epskih korupcionaški afera kojim se vladajuća klika u RS na čelu s Dodikom obogatila do neslućenih razmjera.

Kao i kod svih prethodnih kriza i za razumijevanje ove krize treba poći od ključne premise da je status quo ključni interes vladajućih elita. Ozbiljne, suštinske reforme, naravno nikako, ni slučajno, one osim što bi im ograničile kontrolu nad resursima, mogle bi biti i prečica za zatvor. Eskalacija krize također ne, jer je nepredvidljiva, i tu takođe političke elite puno rizikuju zbog mogućih nepredvidljivih obrata. Dakle, samo i isključivo status quo.

I nakon ove krize nastaviće se dalje uvećavanje bogatstva pomenutih jahača apokalipse. Ona milijarda iz 1999. o kojoj je pisao Chris dosada se već uvećala nekoliko puta ili nekoliko desetina puta, vjerovatno nikad nećemo ni saznati koliko. Odgovarajući na metaforično pitanje iz naslova opet metaforično, ko će pojesti skakavce koji su nam pojeli godine i milijarde odgovor je samo jedan – građani BiH.

Naravoučenije svakako nije da je odustajanje opcija. Naše međunarodne partnere moramo uvjeriti da nije rješenje da nam šalju upravitelje, već da nam pomognu u izgradnji civilnog društva i demokratizaciji. Također, da nije lijepo da agoniju produžavaju dajući u ruke dodatne pare našim liderima, sa kojima znamo već šta rade. Za proces oslobađanja države dvije su nam stvari vrlo bitne:

  1. Pošteni izbori i
  2. Uspostavljanje pravosuđa (u punom smislu te riječi).

Kako to i postići pitanja su već za neki drugi tekst.

 

javne nabavke korupcija srdjan blagovcanin
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakAmazon će uložiti milijarde dolara u Novi Zeland
Sljedeći članak Drašković gura u stečaj prehrambenu industriju „Swisslion“ u Trebinju

Povezani članci

NAJAVE DOGAĐAJA 01 minuta čitanja

Najava događaja za nedjelju, 1. decembar 2024. godine

5 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

  1. Vladimir 1. Oktobra 2021. 13:01

    I koliko ima komentara na ovaj tekst? NULA?! Eto…šta dalje reći i pričati…

    Odgovori
  2. Vlado 2. Oktobra 2021. 11:03

    Imenjace, smatram da nema vise komentara na ovaj tekst, jer je oduvijek bilo bitnije “ko piše” od onog “šta je napisano”.
    Autor teksta je NVO uhljeb koji decenijama uziva u blagodetima debele hladovine nevladinog sektora. Sporadicnim pisanjem ovakvih tekstova pokusa opravdati svoje nezasluzene apanaze. Taj ti muku sirotinje posmatra sa usiljenom simpatijom, kroz prozor elitnog restorana,cekajuci da se rastopi maslac na bifteku.
    Kao takav je davno prepoznat i od plebsa i od ove preostale sacice samosvjesnih, nekompromitovanih kriticara rezima.
    Stoga, nimalo ne cudi muk na ovaj sladunjavi pamflet.

    Odgovori
  3. U3PM 2. Oktobra 2021. 21:27

    Zašto nema podataka o utrošku donacija?
    Da su svi donatori javno objavljivali podatke o donacijama (kome su ih dali, iznos, namijena, itd.), lako bi bilo utvrditiu čijim privatnim džepovima su završile te pare. Jednostavno :”prstio bi se trag novca”.
    Međutim, ni svim donatorima nije odgovaralo da se ti podaci objavljuju, pošto i se moglo utvrditi da je dio doniranih para u kešu vraćen donatorima. Tačnije, ponedincima koji su vodili donacije i bili odgovorne osobe u ime donatora. Nisu ni svi stranci pošteni, naprotiv , kako se misli.
    Vole i oni živu lovu, k'o majmun banane.
    Varate se ako mislite da u najrazvijenijim zapadnim demokratijama nema korupcije. Ima sam što se odvija u belim rukavicama do laktova

    Odgovori
  4. Hans 3. Oktobra 2021. 12:58

    A koje su to milijarde donatorske pomoci vlasti pronevjerile? Vlasti, i to sve one od rata naovamo, mozde jesu pronevjerile novac gradjana, ali novac koji daju donatori iskljucivo sebi uzimaju predstavnici donatora kroz konsultantske usluge, organizacije seminara, troskove putovanja, izrade strategija i slicno.
    Eventualno se nesto malo okoriste lokalni zaposlenici i lokalni “eksperti” kao ovaj gore.

    Odgovori
  5. Vladimir 14. Novembra 2021. 13:54

    pa zemlje koje finansiraju tebe i organizaciju gdje radiš su nametnule taj oblik privatizacije. LJudi ovdje nisu ni znali šta je to. Vaši eksperti su bili savjetnici, proguglaj ako si zaboravio. I isto ste uradili u Bugarskoj i Rusiji. Kako vas niuje sramota pametovati

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Parking u Banjaluci besplatan i tokom ljeta

24. Juna 2025. — 10:5702 minute čitanja

U toku je nastavak četvrte redovne sjednice gdje se raspravlja o davanju saglasnosti na cjenovnik i nastavak naplate parkiranja

Hoće li banke morati otvoriti račune firmama sa „crne liste“?

23. Juna 2025. — 15:37

U Banjaluci na čekanju 400 zahtjeva za građevinske dozvole

23. Juna 2025. — 14:53

Stanislav Čađo na čelu Područne privredne komore Banjaluka

23. Juna 2025. — 14:31

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti