SARAJEVO, BANJALUKA – Iako je proceduru otpočela još 1999. godine, Bosna i Hercegovina još nije postala članica Svjetske trgovinske organizacije (STO), a kako stvari sada stoje, to se neće desiti ni na ministarskoj konferenciji STO koja krajem godine treba da bude održana u Kazahstanu.
Trenutno, prijem BiH u STO blokiraju Rusija i Sjedinjene Američke Države. Osim nekoliko tarifnih linija za industrijske i poljoprivredne proizvode, Rusija BiH uslovljava i usvajanjem odluke o kvalitetu naftnih tečnih goriva, o kojoj trenutno ne postoji ni minimum saglasnosti između nadležnih ministarstava FBiH i Republike Srpske. Ovu odluku treba da usvoji Savjet ministara BiH, međutim s obzirom na blokadu, od toga gotovo je izvjesno neće biti ništa.
Kada je riječ o SAD, od BiH se traži da strano pravno ili fizičko lice koje nije poslovno nastanjeno u BiH može kao deklarant staviti robu u slobodan promet. Ovaj problem djelimično je već riješen s obziromna to da je BiH u tom slučaju implementirala direktive Evropske unije, međutim još bilateralni pregovori nisu dovedeni do kraja.
“Ranije je bio problem sa Brazilom, ali to smo riješili. Dokle smo trenutno stigli, ne znam tačno, ali članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji značilo bi nam mnogo. Kao članicu Svjetske trgovinske organizacije ne bi nas mogle ucjenjivati nekim sitnicama, recimo, Srbija i Hrvatska, kao što nam ne bi pojedini mogli uvoditi zabranu uvoza određene robe”, rekao je za “Nezavisne novine” Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
On ističe da je članstvo u STO dobro i kada je riječ o kontaktima, ali i pristupu određenim tržištima s obzirom na to da postoje uhodane procedure u okviru STO na koji način se ostvaruje saradnja.
Inače, BiH je jedna od rijetkih svjetskih zemalja koja nije član STO i nalazi se u društvu sa Eritrejom, Južnim Sudanom i još nekim zemljama. Kada je riječ o Srbiji, većina posla za članstvo u STO je završena, ali je i dalje neriješeno pitanje GMO, jer je Srbija još 2009. godine donijela zakon kojim je potpuno zabranila promet tih proizvoda, a jedno od temeljnih principa STO je da ne postoje bilo kakve opšte zabrane bilo kojeg proizvoda.
Jedan od glavnih benefita članstva u STO je to što se državama omogućava pristup pod jednakim uslovima tržištima od oko sedam milijardi ljudi. Mnoge male zemlje, uključujući i BiH, nisu u stanju da aktivno održavaju ekonomske odnose sa mnogim državama, a ulazak u STO bi omogućio domaćim privrednicima da pod povoljnim uslovima izvoze svoju robu u države sa kojima BiH nema regulisane sporazume o trgovini. Iskustva drugih zemalja pokazala su da se u samo nekoliko godina članstva u STO izvoz u dobroj mjeri poveća, a istovremeno i smanji broj privrednih sporova koji se s vremena na vrijeme pojave među zemljama.
U BiH već godinama se govori o tome da smo na pragu ulaska u STO, međutim do danas to nije okončano, a vjerovatno neće biti ni ove godine. Gotovo sve vlasti, prije svega oni koji su upravljali Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, članstvo u STO sebi su postavljale kao prioritet, međutim on nikada nije ispunjen.
“BiH je u završnoj fazi pregovora za punopravno članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji”, saopšteno je krajem 2017. godine iz parlamenta BiH, kada su tadašnji članovi delegacije BiH Ognjen Tadić, Šemsudin Mehmedović i Predrag Kožul otputovali u Buenos Ajres.
Takođe, dvije godine ranije Mehmedović je kao član delegacije BiH u Ženevi prisustvovao Parlamentarnoj konferenciji o Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i tada je rekao da je BiH nakon višegodišnjih pregovora u završnoj fazi pristupanja STO, ali ni šest godina kasnije to se još nije desilo. Nezavisne novine
