SARAJEVO – Bosni i Hercegovini je više nego ikada potreban ubrzan rast da bi dostigla nivo rasta Evropske unije, pogotovo u periodu oporavka nakon Covida – izjavila je šefica Kancelarije Međunarodne finansijske korporacije (IFC) za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Lada Buševac.
Oporavak od krize, kako je navela, predstavlja i priliku za napredak. Potrebno je ubrzati reforme koje dovode do veće produktivnosti i jače konkurentnosti.
Kako je istakla, Bosna i Hercegovina je zemlja s obiljem prednosti, bogata resursima, savršeno pozicionirana na vratima najvećeg svjetskog tržišta, s ambicijom da se integriše u njega. Nova ulaganja, naročito u privatni sektor, i intenzivniji izvoz ključni su faktori za uspjeh.
“Fokus Međunarodne finansijske korporacije (IFC) je razvoj privatnog sektora, kao stuba budućeg rasta i razvoja. Privatni sektor otvara nova radna mjesta, donosi inovacije, povećava produktivnost i poboljšava efikasnost. Da bi otvorili nova radna mjesta i zaustavili ‘odliv mozgova’, firme trebaju bolje poslovno okruženje. Dinamičan privatni sektor lako pretvara ideje u poslovne mogućnosti ako je u pravom okruženju”, rekla je Buševac.
Dodala je da je osim toga ključno modernizovati, restrukturisati i smanjiti javni sektor, naročito javna preduzeća, koja nažalost stvaraju nedovoljnu novu vrijednost, dok istovremeno povećavaju finansijske obaveze. Javni sektor, rekla je Buševac, pogotovo javna preduzeća, nosioci su javnih usluga i servisa i odgovorni za njihov kvalitet.
Ljudi u BiH, naglasila je, žele i zaslužuju bolji javni prevoz, moderne i dobro povezane aerodrome, efikasno i odgovorno upravljanje deponijama, ukratko bolje javne usluge.
“Od 2016. godine, IFC podržava digitalnu transformaciju u BiH u partnerstvu s entitetskim vladama i Ambasadom Velike Britanije u BiH, kroz projekte LIFE i ICAM. Do sada su ostvareni značajni rezultati, ali daleko smo od kraja. Na primjer, svi registri poslovnih subjekata u arhivama sudova širom zemlje sada su u digitalnom obliku i dostupni su na internetu. Takođe, elektronsko izdavanje građevinskih dozvola testirano je u Banja Luci i Gradiškoj, i sada se taj postupak obavlja s nekoliko klikova. To je prva stvarna digitalna usluga koju javna administracija pruža firmama i građanima u BiH. Ako gradite na navedenim lokacijama, sada možete podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu iz komfora vlastitog doma ili kancelarije, bez potrebe da idete u gradsku upravu” navela je Buševac.
Dodala je da su u Republici Srpskoj i Brčko distriktu već oživjeli i integrisani sistemi za registraciju poslovnih subjekata putem interneta i omogućavaju koncept “klikom do registracije” za firme i preduzetnike i da je prema tome, cijeli postupak postao jeftiniji, lakši, brži i jednostavniji.
“U Federaciji BiH, čekamo na konačno usvajanje skupa izmijenjenih zakona u Domu naroda kako bismo počeli s implementacijom sličnog sistema. Čim se to završi, nadam se uskoro, sve nove firme širom zemlje imaće pristup registraciji putem interneta, tako da neće gubiti vrijeme na duge i skupe administrativne procedure i fokusiraće se na ono što je stvarno važno, a to je pokretanje posla” dodala je Buševac.
Podsjetila je da su u partnerstvu s entitetskim vladama i Švajcarskim sekretarijatom za ekonomske poslove SECO implementirali projekt koji je doveo do usvajanja čak pet veoma važnih zakona, a jedan od njih je Zakon o stečaju.
“Pomogli smo vlastima u BiH da urade sveobuhvatnu zakonodavnu reformu koja će pomoći u boljem rješavanju rizika likvidnosti. Takođe, podržali smo izradu propisa za vansudske postupke, koji su ključan pravni institut za smanjenje broja likvidacija i radije se fokusiraju na spašavanje održive imovine. Konačno, pomogli smo u povećanju efikasnosti institucija koje su uključene u taj proces. Cilj unapređenja stečajnog režima donošenjem kvalitetnih, modernih i djelotvornih zakona u BiH je otklanjanje uskih grla koja su kreirana u posljednjih više od 25 godina” rekla je Buševac.
Snažan stečajni sistem, prema njenim riječlima, jednako je važan kao i dobar sistem za registraciju poslovnih subjekata. Dinamična tržišta moraju omogućiti firmama brz ulazak i izlazak sa tržišta. Naročito sada, navela je Buševac, u periodu oporavka nakon Covida, očuvanje vrijednosti, omogućavanje poslovnim subjektima da nastave s radom, čak i u uslovima finansijskih poteškoća, upotrebom postojanih mehanizama zaštite za rješavanje stečajeva poslovnih subjekata, je od ključne važnosti. Rezultati ove reforme dosad su veoma obećavajući i više od 600 radnih mjesta je već spašeno.
Buševac je rekla da, s obzirom na smanjeni fiskalni kapacitet zbog krize izazvane pandemijom, javno-privatna partnerstva (JPP) mogu biti dobra opcija i mogu pomoći BiH u rješavanju značajnih infrastrukturnih izazova, ali i u privlačenju novih ulaganja. JPP su se već pokazala dobrim modelom na zapadnom Balkanu.
“BiH još nedostaje potpun i usklađen pravni okvir za JPP, kao i institucionalni kapaciteti za pokretanje i vođenje ovakvih projekata. Snažna politička volja je neophodan uslov za uspješno partnerstvo između javnog i privatnog sektora. BiH bi mogla imati koristi od novih JPP u transportu, energetici, upravljanu otpadom, itd. Dodatna oblast u kojoj se mogu razmotriti JPP je širenje pokrivenosti širokopojasnih/broadband mreža” dodala je Buševac.
Naš cijeli region poznat je po visokom nivou zagađenja vazduha, ne samo u zimskim mjesecima, ali uglavnom zbog oslanjanja na “prljave” energente i energetske neefikasnosti. Na pitanje kako to promijeniti i kako do čistog vazduha, Buševac je rekla da BiH ima jednu od najviših stopa zagađenja vadzuha u regionu, te da su njeni gradovi među najzagađenijim na svijetu.
“Naše kolege iz Svjetske banke procjenjuju da je izloženost zagađenom vazduhu uzrok čak devet odsto ukupnog broja smrti, a procijenjeni ekonomski gubitak iznosi čak 1,8 milijardi dolara godišnje. Zagađenje nastaje tokom cijele godine, ali je najizraženije u zimskim mjesecima kao posljedica korištenja prljavih izvora energije i niske energetske efikasnosti. Iako BiH koristi obnovljive izvore energije, kao sto su hidro i vjetro elektrane, velikim dijelom se oslanja na ugalj kao energent, ili na energente slabijih kalorijskih vrijednosti koji doprinose zagađenju vazduha” rekla je Buševac.
Za čist vazduh je neophodan daljnji prelazak na čistije oblike proizvodnje energije, navela je Buševac, dodajući da se odmah mora započeti sa sveobuhvatnim i nepovratnim procesom dekarbonizacije, koji će dovesti do pune industrijske i urbane transformacije.
“U nedavnom izvještaju o perpektivama razvoja enrgetskog sektora, koju su zajednički uradile Svjetska banka i IFC, procijenjeno je da potencijalna ulaganja u nove objekte obnovljive energije u zemlji u narednih 20 godina iznose oko 3,2 milijarde američkih dolara. To je fantastična prilika da se očisti vazduh koji udišemo, ali i da se ojača ekonomija kroz nove investicije”, istakla je Buševac.Fena
