NJUJORK – Aktuelna godina bi mogla biti godina u kojoj san o kriptovalutama umire. To ne znači da će kripto valute potpuno izumrijeti – daleko od toga. No svim finansijskim romantičarima, koje je razveseljavao porast Bitcoina i drugih digitalnih valuta u protekloj deceniji, dolazi buđenje.
Sviđalo vam se to ili ne, vizija svijeta u kojem te valute oslobađaju novac iz kandži centralnih banaka i drugih korporativnih divova brzo se raspada.
Nije da tim valutama nema mjesta u budućnosti novca. Šifriranu tehnologiju blockchaina, koja ih podržava, vladama je izuzetno teško kontrolisati, tako je malo vjerovatno da će ih ikad eliminisati. U svakom slučaju, kriptovalute imaju ulogu geopolitičke zaštite.
Takozvani Bitcoin maksimalisti predviđaju dan kada če njihova favorit valuta porasti i preći u prvu ligu. Oni ukazuju na „dijeljenje“(fork) Bitcoina koje se desilo u maju, jer svake četvrte godine u ovom mjesecu dolazi do konsolidacije kriptovaluta. Nove nastaju, pola starih nestaje.
Ipak, dugoročna perspektiva kriptovaluta sličnih Bitcoinu nisu prijetanje finansijskom sistemu.
Ono što je još važnije, puno veća prijetnja postojećem sistemu već je prisutna – o čemu svjedoče pokušaji Facebooka da pokrene digitalnu valutu Libra. JP Morgan već je lansirao JPM novčić za velike institucionalne klijente, dok su brojne druge velike banke slijedile navedene primjere. Glasine kruže kako i drugi tehnološki divovi poput Amazona, Googlea i Applea takođe pokreću suparničke valute.
Njihov je model ono što je poznato pod imenom stablecoins (stabilni novac) – vrsta kripto hibrida koji živi na blockchainu, ali je vezan za glavne valute.
Ove multinacionalne kompanije žele svoj suvereni novac. Žele se isključiti iz nezgrapnog sistema u kojem su bili prisiljeni da rade, s naknadama za transakcije i međunarodnim kašnjenjima plaćanja, kako bi umjesto toga kupcima predstavili primamljivu alternativu.
Razlog zašto ove kompanije ne ulažu u Bitcoin i druge kriptovalute su očigledni. Njihove vrijednosti su previše promjenjive da bi igrale ulogu zaliha vrijednosti ili se koristile u trgovini roba i usluga.
Korporacije su shvatile da ih finansijski sistem guši i žele stvoriti novi sistem bez posrednika tj. banaka, a koji će biti reaktivniji i jeftiniji.
Države su se probudile na podsticaj banaka
Države su se kasno probudile pred ovim izazovom, ali sada je to učinile na moćan i iznenađujući način. Tradicionalna globalna infrastruktura pokazala se dovoljno jakom da korporacije barem privremeno izbaci iz kolosijeka.
Ipak, nemojte se zavarati – pravila su u potpunosti promijenila i biće teško predstaviti ujedinjenu regulatornu frontu širom svijeta. Ironično je da je isti nedostatak globalnog jedinstvenog regulatornog odobrenja za postojeće kriptovalute omeo njihovo smisleno usvajanje.
Drugi odgovor koji se ispituje je pokretanje državnih kriptovaluta. Vjerovjatno su Kina i Rusija u vodećem položaju za lansiranje prvih državnih kriptovaluta, u roku od nekoliko godina. Deutsche Bank je nedavno objavila izvještaj u kojem sugeriše da bi kriptovalute mogle prevladati nacionalne valute u roku od deset godina, predviđajući kako će te državno-podržane verzije biti vodeće.
Ukratko, budućnost kriptovalute leži u korporativnim državnim digitalnim novčićima – ili što je vjerovatnije, nelagodnom suživotu dviju. Sistem koji bi navodno bio pod prijetnjom Bitcoina i ostalih takozvanih ubica banaka umjesto toga ih asimilira. Kriptovalute koje se pojavljuju možda neće koristiti ni blockchain, ponašajući se sličnije Paypalu ili WeChat Payu, nego kriptovalutama kakve danas poznajemo.
Tamo gdje je u prethodnih pola vijeka došlo do porasta korporacija do veličine i uticaja koji je uporediv s nacionalnim državama, sljedećih pola vijeka moglo bi proizvesti novu paradigmu u kojoj će se one sve više ponašati poput nacionalnih država. Kad razmišljamo o načinu na koji te kompanije već upravljaju našim podacima, načinu na koji vrše lobiranje na naše vlade, trend je očito u toku. Nazovite to sljedećom fazom globalizacije.
Novac u 2030. godini vjerovatno će biti gotovo neprepoznatljiv u poređenju s onim što danas koristimo. San o univerzalnim novčanim supstitutima koje pokreću ljudi srušio se zbog ove neočekivane, ali neizbježne institucionalizacije. Upravo će se iz multinacionalnog svijeta pojaviti sljedeći Bitcoin – umotan u ruho korporativnog brenda, ako ne i suverene zastave. Što se tiče velikog sna o oslobađanju Bitcoina, neka počiva u miru.
Logicno.com
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Kakve veze ima Bitcoin sa normalnim novcem? Možda će ta “korporativna” valuta dolare zamjeniti, a neće Bitcoin. To su kruške i jabuke