VAŠINGTON – Prema statistici Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država, u martu je odlazak stranih investitora, kako privatnih tako i državnih, bio bez presedana.
Za mjesec dana, strani vlasnici državnih obveznica prodali su ih za 256 milijardi dolara, smanjujući ukupni portfelj na 6,81 triliona dolara.
Od 33 zemlje, najvećih kreditora američke ekonomije, ulaganja su povećali samo Japan (za 3,4 milijarde), Švajcarska (1,3), Tajvan (4,1), Filipini (1,3) i Australija (1,8). Centralne banke zemalja u razvoju su aktivno prodavale američke državne obveznice, trebali su im dolari da podrže pad nacionalnih valuta usljed krize sa korona virusom.
Od početka marta Banka Rusije je takođe prodala 6,6 milijardi dolara na Moskovskoj berzi, da bi nadoknadila manjak prihoda od budžeta za naftu i gas i smanjenje cijene nafte Urals.
Prema statističkim podacima, Centralna banka se prvo oslobodila kratkoročnih američkih obveznica: ulaganja u njih su pala za više od 17 puta.
Najveći prodavac je bila Saudijska Arabija — kraljevina se oslobodila državnih obveznica za 25,3 milijardi dolara. U Brazilu i Indiji cifre su nešto manje — 21,5 i 21 milijarda.
To ne predstavlja ništa dobro za Vašington, jer se trilion i po budžetnog deficita SAD uglavnom pokriva zahvaljujući prodaji državnih obveznica.
Analitičari kažu da je prodaja američkog duga bila rekordna i neočekivana. U prethodnim krizama, na primjer 2008. godine, potražnja za državnim obveznicama je, naprotiv, rasla.
„Da li je Banka Rusije spremna na još uvjek malo vjerovatan, ali moguć scenario zamrzavanja ulaganja mnogih država u američke obveznice i, shodno tome, na ozbiljan udarac na status dolara kao rezervne valute? Definitivno da. U takvom slučaju zlato će biti jedino sigurno utočište“, ističe Aleksandar Razuvajev, šef informativno-analitičkog centra „Alpari“.
Rusija je u martu tri puta smanjila ulaganja u američke državne obveznice — sa 12,58 milijardi na 3,8 milijardi. To je manje od jednog procenta međunarodnih rezervi. I ostale centralne banke u svijetu se oslobađaju od državnih obveznica SAD. Zašto investitori bježe sa tržišta američkih obveznica.
Od preostalih američkih državnih obveznica u Rusiji, prema podacima Ministarstva finansija SAD, 3,381 milijardi dolara je u dugoročnim hartijama od vrijednosti, a 473 miliona u kratkoročnim.
U periodu od 2010. do 2013. godine ruska ulaganja u američki dug su premašila 170 milijardi dolara. Moskva je bila jedan od najvećih vlasnika državnih obveznica. Ali nakon što je Vašington u aprilu 2014. godine uveo sankcije, počela je da se oslobađa hartija od vrijednosti.
Centralna banka je 2018. godine organizovala masovnu rasprodaju, dvostruko smanjujući portfelj državnih obveznica SAD. Udio američkih hartija od vrijednosti u međunarodnim rezervama je sveden na minimum. Centralna banka je oslobođena sredstva prebacila u zlato, kao i euro i juan.
Prema proračunima Svjetskog savjeta za zlato, količina plemenitih metala na bilansu centralnih banaka svijeta tokom prošle godine povećana je za 651 tonu. To je maksimum od 1971. godine kada su Sjedinjene Države odustale od zlatnog standarda. Najveći kupac plemenitih metala u 2019. godini je bila Rusija — 20 posto svih kupovina u državnim rezervama. Centralna banka je povećala rezerve monetarnog zlata za 159 tona — na 2270,56 tona (73 miliona unci).
Da bi se izborili sa odlivom stranih investitora i pokrile budžetski deficit, Federalne rezerve su već uključile štamparsku mašinu u punom kapacitetu: regulator je najavio kupovinu hartija od vrijednosti u neograničenom obimu, povećavši svoj bilans za 2,9 triliona dolara u samo dva mjeseca.
Još nije jasno kako će masovno ulivanje novca u ekonomiju uticati na američku valutu. Za anti-krizine mjere, Federalne rezerve štampaju nezaštićene dolare i daju ih bez dobijanja vrijednih aktiva, i time samo povećavaju svoje obaveze. Bilans stanja Feda je porastao za 6,42 triliona dolara — to je gotovo 30 posto američkog BDP prije krize.
Prema proračunima najvećih banaka, američki budžetski deficit će u 2020. godini dostići četiri triliona, što je maksimum od Drugog svjetskog rata. A bilans Federalnih rezervi do kraja korona virusne krize, prema analitičarima, će se smanjiti na deset triliona. Pošto su sva ta sredstva, u suštini, rezultat rada štamparske mašine, investitori će okrenuti leđa nezaštićenoj valutu.
Sputnik
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Dolar koji se stampa bez pokrica predstavlja sredstvo kolonizovanja svijeta. Posto nema pokrica negova vrijednost je iskljucivo vezana za njegovu neophodnost u ekonomiji. Zbog gluposti lidera velikog broja zemalja dolar je bio neophodan ali sada su se ruski i kineski lideri opametili. Dolar je jos uvjek osnovno sredstvo u medjunarodnoj trgovini i to povecava traznju za njim proporcionalno rastu medjunarodne trgovine . Glavna roba u toj prevari je nafta. Rusi i kinezi su to shvatili i sada zele da u medjusobnoj trgovini koriste svoje valute. Kupovinom americkih obveznica americi je omoguceno da zivi daleko iznad svojih mogucnosti a sve na racun nerazvijenih koji odrzavaju dolar neralno vrijednim. Shvatili su da prica o sigurnosti dolara nije istina jer se stampanjem obara stvarna vrijednost uloga u obveznice i do kolapsa dolara nije doslo zbog medjunarodne trgovine. To je razlog zasto se bjezi ka zlatu. Dug amerike je odavno postao neodrziv i izlaz je u bankrotu ili umanjivanju realne vrijednosti duga kroz umanjivanje vrijednosti dolara. Masovnim stampanjem ce vrijednost dolara da se istopi a time i vrijednost americkog duga. Pitanje je koliko zapravo vrijednost zlata raste zadnjih 50 godina. Realnije je da zlato zadrzava svoju vrijednost dok dolar i evro gube svoju vrijednost zbog stampanja. Kada u svijetu dodje do masovnog odbacivanja dolara amerika ce izgubiti mogucnost finansiranja velike vojske, nece biti ekonomija br 1, niti ce moci kolonizovati male drzave svojim dolarskim kreditima. Male drzave ce prodisati jer ce se i njihov dug istopiti. Svijet ce biti slobodniji. Najvise ce izgubiti upravo oni koji najvise finansiraju ameriku i koji svojer rezerve drze u dolarima, kao npr saudijska arabija i norveska. Oni su dali naftu tj. fizicki stvarnu robu za komadice papira koji imaju samo vjestacki odrzavanu vrujednost.