BEOGRAD – Srbija se kao pomoć privredi zbog korona virusa opredjelila za mjere “teške” više od pet milijardi evra, što je sa udjelom u BDP-u od 11 odsto najveći paket u jugoistočnoj Evropi i deseti po izdašnosti na listi evropskih zemalja, pokazalo je istraživanje uporednih mjera, koje je sproveo NALED.
NALED je analizirajući praksu u 36 evropskih zemalja i zemljama Zapadnog Balkana utvrdio da će te države u prosjeku izdvojiti oko osam procenata BDP-a za podršku privredi.
Lideri na listi su Finska i Nemačka, koje će za mjere odvojiti čak petinu BDP-a, dok su najskromnija davanja predvidjele Severna Makedonija (0,2 odsto) i Albanija (1,3 odsto).
“Naš paket mera neočekivano je izdašan i gotovo je četvorostruko veći u odnosu na Hrvatsku i BiH, čije mere čine tri odsto njihovog BDP-a. Privreda u Srbiji je zadovoljna i donošenjem mera u relativno kratkom roku, a s druge strane, izostala je targetirana podrška sektorima koji su najviše pogođeni krizom, kao što su turizam, prevoz putnika, zanatske usluge, rekreacija i drugi koji su bili prinuđeni da potpuno obustave poslovanje“, kaže potpredsednik Saveza za fer konkurenciju NALED-a i partner u KPMG Igor Lončarević.
Navodi da u većini analiziranih država preduzeća mogu da koriste mjere ako dokažu da im je od početka krize prihod opao najmanje 20 odsto u odnosu na prethodni mjesec ili isti mjesec prethodne godine, dok se u Srbiji većina mjera primjenjuje linearno na sve firme, bez obzira što su možda bilježile i rast prihoda, uz izuzetak finansijskog sektora, sektora osiguranja i onih kojima je podrška uskraćena, jer su otpuštale radnike.
Preporuka je da resorna ministarstva izvrše dodatne sektorske analize uz konsultacije sa privredom i poslovnim asocijacijama kako bi se bolje identifikovale potrebe najviše pogođenih grana privrede i donio poseban set sektorski osjetljivih mjera podrške.
Analiza NALED-a pokazala je da su sve zemlje rasporedile novac za podršku privredi u tri ključne grupe mjera – za odlaganje i umanjenje poreskih obaveza, za direktna davanja u cilju očuvanja broja zaposlenih, kao i za garancije i druge poluge za održavanje likvidnosti preduzeća.
Mjeru odlaganja i umanjenja obaveze plaćanja poreza i doprinosa predvidjelo je svih 36 analiziranih država (u većini slučajeva uz mogućnost otplate na maksimalno 24 rate), dok je njih 33, uključujući i Srbiju, predvidjelo pomeranje roka za plaćanje akontacije poreza na dobit pravnih lica.
Svaka treća zemlja odložila je prijavu i plaćanje PDV-a, što je jedna od mjera koju su tražili privrednici u Srbiji, a nije obuhvaćena usvojenim paketom.
Prema NALED-ovoj analizi, 97 odsto zemalja usvojilo je neku od mjera za održavanje zaposlenosti. Ukupno 17 država, među kojima je i Srbija, omogućilo je direktnu pomoć za mala i srednja preduzeća. Tanjug