STOKHOLM, Direktore evropskih kompanija muči manjak znanja i neodgovarajuće procedure za iskorištavanje internih i spoljnih podataka. Polovina osoba na rukovodećim položajima nema osnovno znanje potrebno za poboljšanje upotrebe podataka i njihove analize.
Kompanija Bisnode u izvještaju „Management: Step up”, koji je za njih izradila firma Kairos Future, otkriva da se 25 odsto strateških odluka direktora zasniva na intuiciji. Istovremeno njih 38 odsto je reklo da neće moći poslovati u 2030. godini ako se ne opredijele za poslovanje bazirano na podacima.
„Dolazi do velikog preokreta u poslovnom svijetu današnjice, u kojem će oslanjanje na podatke biti jedan od osnovnih zahtjeva u svim sektorima”, rekao je direktor za analitiku kompanije Bisnode Rikard Candell.
Dodao je da je svrha stvaranja organizacije koja posluje na bazi podataka i uvida zapravo zamjena neosnovanih predosjećaja odlukama koje se zasnivaju na pouzdanoj analizi podataka.
Ulaganja u resurse za analizu podataka nejednako raspoređena
Upravljanje kompanijom u svrhu digitalizacije nije jednostavno. U izvještaju Bisnode-a navodi se zaključak da je ulaganje u resurse za analizu podataka nejednako raspoređeno po odjeljenjima i poslovnim funkcijama.
„Dolazi do pretjeranog ulaganja u resurse za analizu podataka u IT odjeljenjima , dok su odjeljenja za marketing, istraživanje i razvoj i prodaju u zaostatku, zbog čega se očekuje negativan uticaj na rezultate evropskih kompanija“, navodi se u izvještaju Bisnode-a.
Kada je riječ o analizi podataka i umjetnoj inteligenciji, neke su industrije uspješnije od drugih po pitanju automatizacije zadataka. Na vodećem su mjestu finansijske usluge, savjetovanje, IT i tehnologija, u kojima je 25 odsto ispitanika odgovorilo da se većina zadataka može automatizovati pametnijom upotrebom analize podataka i umjetne inteligencije.
Sektori kao što su javne usluge, obrazovanje i zdravstvo u zaostatku su s 10 odsto ispitanika koji tvrde da se većina zadataka može automatizovati.
„Ključ za postizanje digitalne razvijenosti jest inovativna i otvorena kultura koja nije pretjerano saosjećajna, pa samim tim ovakvi podaci nisu za osjetljive osobe. Ipak, iznenađujuća je činjenica da je fluktuacija zaposlenika veoma niska, manja za čak 10 odsto u vodećim kompanijama koje su smjestile podatke u središte svojeg poslovanja“, dodaju u Bisnode-u.
Anketa je pokazala da 55 odsto ispitanika smatra da su problemi u vezi s tehnologijom i digitalizacijom neugodniji od kolega i saradnika. Štaviše, prema odgovorima koji evropskim direktorima prvi padaju na um, upravljanje radnicima koji imaju negativne stavove prema upotrebi podataka i mijenjanje njihova mišljenja takođe predstavlja velik izazov.
Izazovi i strahovi u vezi s većim oslanjanjem na podatke
Ispitanici su izrazili zabrinutost u vezi s prelaskom svojih kompanija na veće oslanjanje na podatke. Među njima se navodi manjak znanja.
Iznenađujući podatak je da 47 odsto ispitanika tvrdi da nema dovoljno znanja za prelazak na poslovanje koje podrazumijeva više oslanjanja na podatke, a trećina ispitanika tvrdi da nema pojma o tome kako će izgledati budućnost analize podataka u njihovoj industriji.
Više od 70 odsto najrazvijenijih preduzeća navelo je manjak talentovanih ljudi kao jedan od najvećih izazova, a više od 40 odsto ispitanika tvrdi da je jedan od ključnih izazova uvođenje procesa kojima se podržava iskorištavanje internih i spoljnih podataka.
Manje zaposlenih koji bi mogli više da se oslanjanju na podatke još je jedan razlog za zabrinutost 35 odsto direktora.
Budućnost podataka i umjetne inteligencije
Više od 30 odsto ispitanika izjavilo je da će se 2030. godine sve strateške odluke u njihovoj industriji donositi pomoću vještačke inteligencije.
Zanimljiv je podatak da 34 odsto direktora u izvještaju tvrdi da će do 2030. godine u svom rukovodstvenom timu imati digitalnog člana, a skoro 30 odsto ispitanika tvrdi da će 2030. godine većinu voditelja zamijeniti vještačka inteligencija.
