BANJALUKA, Brojne afere uveliko potresaju državnu carinu (Upravu za indirektno oporezivanje BiH), a u neke od njih direktno su involvirani službenici UIO, čak i pojedini inspektori, o čemu svjedoče brojne krivične prijave i postupci pred nadležnim sudovima.
Nekoliko teških slučajeva korupcije uzdrmala su same strukture Uprave a, prema našim saznanjima, i samu poziciju direktora Mire Džakule, dugogodišnjeg neprikosnovenog šefa svih šefova državnih carina.
Inforadar je došao u posjed obimne dokumentacije o jednoj od ovih afera koja otkriva detalje kriminalnih aktivnosti za koje još uvijek niko nije odgovarao – imenom i prezimenom. Koliko daleko su odgovorni u UIO spremni otići potvrđuje i slučaj u kojem su službenici ove institucije iskoristili papirologiju propale firme, naručili tehničku robu iz Holandije, a zatim je pod nerazjašnjenim okolnostima prodali, iako je u toku bio sudski spor pred Sudom BiH koji je kasnije riješen u korist vlasnika robe!
PREKO FIKTIVNE FIRME NARUČILI PA PRODALI ROBU
Početkom 2017. godine službenici UIO BiH su, preko svojih kriminalnih krugova, iskoristili pečate propale firme iz Tuzle kako bi iz Holandije naručili tehničku robu. Ova roba, čija je vrijednost procijenjena na više od 100.000 US dolara, u dva kamiona iz Holandije dovezena je u Carinsku ispostavu Bijeljina u proljeće 2017.
Tada se utvrđuje da firma koja je navodno naručila robu, odnosno Bosna Bagat iz Tuzle – više ne postoji, jer je njen vlasnik u zatvoru. Vlasnici robe pokušavaju uredno vratiti robu, ali im šef Grupe za carinske poslove u Regionalnom centru Tuzla Ivica Čajić odbija zahtjev, jer nije bila priložena punomoć.
Advokat Predrag Herbez, koga su ovlastiti vlasnici, navodi da su ga mjesecima vukli za nos tvrdeći da nema urednu punomoć, iako se iz dokumentacije jasno vidi da je Herbez imao punomoć vlasnika firme Lilly Mass iz Assena u Holandiji.
Potvrdu validne dokumentacije nedavno je dao i Sud BiH, koji je prihvatio tužbu Herbeza i firme iz Holandije, te zatražio da UIO BiH donese novo rješenje.
Međutim, dvije godine kasnije, roba nije pronađena u skladištu, a advokat je samo dobio informacije da je prodata, te da ne pita ništa oko ovog slučaja. Zanimljivo je da je u januaru prošle godine izvršen pregled plombirane prostorije u kojoj se nalazila roba, i to od strane Mile Miloševića, te šefa Carinske ispostave Fadila Kavazovića i službenika Asima Kadrića.
„Već na početku je bilo jasno da je neko u ovom slučaju zloupotrijebio dokumentaciju propale firme kako bi namamio uvoznike, a koji su, sa druge strane, još ranije sarađivali sa spornom firmom, pa nisu ni postavljali previše pitanja, jer su smatrali da se radi o uobičajenoj pošiljci za BiH“, objasnio je izvor Inforadara iz UIO BiH.
No, ubrzo će se utvrditi da je sve bio jako dobro osmišljen plan kriminalne grupe koja je uvezana sa pojedincima iz državne institucije, odnosno UIO BiH.
Saznavši za prevaru, vlasnici robe su u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH zatražili povrat robe za koju nije bio ni pokrenut postupak carinjenja, pa tako nije ni postala “domaća” – ali roba nije vraćena. Ne samo da roba nije vraćena, već je u međuvremenu prodata, iako je bio pokrenut spor pred Sudom BiH!
Vlasnici optužuju tadašnjeg šefa Carinske ispostave Bijeljina Nedžada Šečića da je zadržao kamione. Iako je u više navrata, i to rješenjima od septembra i novembra 2017. godine, UIO BiH uporno negirala žalbe punomoćnika i advokata Herbeza, Sud BiH je u februaru ove godine u upravnom postupku donio presudu broj S1 3 U 027549 18 U.
UIO BiH je ovom presudom obavezana da poništi rješenje o zapljeni robe, te da plati troškove sudskog postupka. U obrazloženju Sud BiH navodi da UIO BiH nije prihvatala punomoć koju je imao Herbez tvrdeći da se ne radi o originalnoj punomoći.
Međutim, jasnog, logičkog i razumnog objašnjenja za tvrdnje da punomoć nije originalna UIO BiH nikada nije dala. Sud BiH tako je utvrdio da UIO BiH nije dao pravilno obrazloženje za svoje postupke prilikom oduzimanja sporne robe.
„Sud BiH je odlučio da UIO BiH ponovi postupak, međutim, kada sam pokušao da izvršim uvid u oduzetu robu, rečeno mi je da je ona prodata i da ne pitam ništa dalje“, izjavio je za Inforadar advokat Predrag Herbez.
Portparol UIO BiH Ratko Kovačević samo je potvrdio da je roba koja je oduzeta od uvoznika iz Holandije – u međuvremenu prodana.
„Predmetna roba je prodana 26. septembra 2018. S obzirom da je rješenje postalo izvršno, a ujedno cijeneći da se radilo o vrsti robe za koju bi dugo čekanje sa prodajom prouzrokovalo veliko umanjenje vrijednosti, odlučeno je da se roba proda”, navodi Kovačević. Dodaje da, ukoliko se u ovom predmetu donese drugačija odluka, prije svega se misli na postupke pred nadležnim pravosudnim institucijama, “postoji mogućnost” da se dobije i povrat vrijednosti ostvarene prodane robe.
Drugim riječima, u ovom slučaju “propuste” u radu službenika UIO platiće građani, odnosno poreski obveznici BiH.
Objašnjavajući postupak oduzimanja i zapljene robe, Kovačević navodi da je Regionalni centar UIO Tuzla 22. juna 2017. donio rješenje o oduzimanju robe koja je u BiH došla iz Holandije.
„Predmetnu robu je sa fakturama prema kompaniji ’Bosna-Bagat’ d.o.o. Tuzla poslala firma ’Lily Maas’ iz Holandije“, navodi Kovačević.
Dodaje da je Rješenje o zaplijeni robe doneseno na prijedlog Carinske ispostave Bijeljina koja je navela da su dana 22. februara 2017. na carinski terminal Cl Bijeljina prispjele dvije pošiljke za uvoznika Bosna-Bagat d.o.o. Tuzla po carinskim prijava za prevoz robe D-582/17 i D-583/17.
U daljem postupku, CI Bijeljina 28. februara 2017. od preduzeća Bosna-Bagat d.o.o. Tuzla traži da dostavi potrebnu dokumentaciju, odnosno ovlaštenje o zastupanju špediciji Meridan a.d. Banjaluka kako bi se robi odredio drugi carinski postupak. Međutim, tada se i zvanično utvrđuje da pomenute firme uopšte nema na adresi na kojoj je prijavljena, pa se postupak obavještavanja završava tako što se dokument stavlja na oglasnu ploču CI Bijeljina?!
Ubrzo Carinska ispostava Bijeljina donosi odluku o zaplijeni robe. Kako je u daljem postupku utvrđeno da Bosna Bagat nema nikakve veze sa naručivanjem robe, najveći dio paklenog plana, odnosno oduzimanje robe je bio ozvaničen. Ostalo je samo još da se roba proda. Podataka o tome kome je prodana – nema.
INSPEKTORI UIO REKETIRAJU I UZMIMAJU MITO
Istovremeno, prema saznanjima Inforadara, bezbjednosne agencije u BiH zatrpane su prijavama i pod budnim okom već mjesecima drže inspektore Uprave za indirektno oporezivanje BiH Jelenu Majstorović i Radenka Popovića.
Izvor iz samog vrha Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) ističe da ovo dvoje inspektora rade godinama u tandemu, te da su zbog sumnjivih radnji često bili i na meti medija zbog različitih afera i zloupotreba službenog položaja.
Dok se istrage vode unedogled, s druge strane UIO BiH apsolutno ništa nije učinila da zaštiti vlastiti dignitet i zakonitost rada.
„Protiv njih nikada nije vođen postupak“, potvrdio je Kovačević.
Dakle, sve prijave i istrage koje su vođene – pale su u vodu zbog zaštite koju uživaju.
„U više navrata smo radili provjere protiv Jelene Majstorović i Radenka Popovića i to zbog prijava za različita krivična djela. Ni u jednom slučaju nismo naišli na ozbiljnu saradnju njima nadređenih“, objasnio je izvor iz SIPA.
Interesantno, ali oboje su u međuvremenu prekomandovani na više pozicije u UIO BiH. Nakon afere sa nestankom zlata, te reketiranjem trgovaca na području Doboja, naš izvor otkriva da su dvoje inspektora raširili krila i na više autootpada na području Laktaša i Banjaluke, te drugih privatnih firmi, mahom onih koje se bave prodajom mobilnih telefona.
„Ono što je najkritičnije u ovakvim istragama jeste što su inspektori UIO BiH zaštićeni od strane svojih nadležnih koji ih svakodnevno prikrivaju u nečasnim radnjama“, objasnio je izvor iz bezbjednosne agencije u BiH.
Dodaje kako je istraga protiv Majstorovićeve, koja je inače u bliskim vezama sa aktuelnim direktorom UIO BiH Mirom Džakulom te je, sasvim slučajno, bila i njegova studentica na privatnom fakultetu Apeironu Banja Luci, vođena u više pravaca.
„Prvo se radilo na provjerama kada je bila zaplijena zlata na području Velike Kladuše i kada je u svega par časova nestalo oko 700 grama čistog zlata, a zatim su prošle godine uslijedili vlasnici radnji na području Doboja“, potvrđeno nam je u SIPA.
Sagovornik i vlasnik autootpada na širem području Banjaluke nije želio govoriti o imenima, ali otkriva način rada inspektora UIO BiH koji utočište za svoje kriminalne radnje imaju i u lošim zakonima.
„Ono što je posebno interesantno to je i da aktuelni zakoni idu u prilog prljavim radnjama inspektora i to zbog visokih kazni koje su propisane za prekršaje, pa ukoliko ne želite platiti drakonsku kaznu – logično je da ćete se pokušati dogovoriti sa inspektorom da napišu manju, a dio novca njima strpati u džep. To je javna tajna i začarani krug koji traje godinama“, kaže naš sagovornik, objašnjavajući način podmićivanje inspektora UIO.
Dodaje da, ukoliko inspektor utvrdi manjak od nekoliko hiljada maraka, u skladu sa tim odrediće i odgovarajuću kaznu pravnom licu. S druge strane, ukoliko se u papirima taj manjak prikaže manjim nego što je bio, vlasnik pravnog lica, odnosno pravno lice, platiće i manju kaznu.
„Dio razlike do stvarne kazne koju bi morali platiti, a radi se o nekoliko hiljada maraka, vlasnici će drage volje strpati u džepove inspektora. Tu je, dakle, ogromna sloboda inspektora, s jedne strane za koruptivne radnje, a sa druge strane često ih neće ni prijaviti jer je dobro i onima koji su kažnjeni daleko manje nego što bi bili da se postupa po nakaradnom zakonu“, objasnio je izvor Inforadara, ujedno vlasnik autootpada na širem području Banjaluke.
Sagovornici sa područja Laktaša koji se bave autootpadima istakli su da je u ranijem periodu bilo određenih „gledanja kroz prste“ (čitaj podmićivanja) od strane inspektora UIO BiH. Nisu željeli da otkrivaju njihova imena, niti svoja, jer kažu da „svakodnevno rade pod pritiskom nadležnih službi“.
Proteklih nekoliko sedmica u više navrata pokušavali smo da stupimo u kontakt sa direktorom Mirom Džakulom, kako bi nam odgovorio na mnoga pitanja i njegovo direktno dovođenje u vezu sa pokrivanjem određenih korumpiranih inspektora, ali on nije odgovarao na naše pozive.
inforadar.ba
*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ovaj dzakula je nadimak dobio jer uzima lovu na dzakove.