BANJALUKA, Očigledno je da institucije BiH uspješno funkcionišu i sa privremenim finansiranjem, a to je znak da imaju dovoljno sredstava za svoj rad i da im ne treba veći budžet.
Rekao je to u intervjuu “Glasu Srpske” ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija.
* BiH još uvijek nema budžet za 2011. godinu. Ima li naznaka da će se do kraja godine postići dogovor o budžetu i fiskalnom okviru za period 2011-2013. godine?
TEGELTIJA: Ako se budu uvažavali finansijski kapaciteti BiH, onda nema problema da se prvo usvoji fiskalni okvir, a i budžet BiH u realnim okvirima.
Ali, ako se bude insistiralo na nekim rješenjima, koja podrazumijevaju velike zahtjeve zajedničkih institucija, onda budžet neće biti usvojen. Očigledno je da institucije BiH uspješno funkcionišu i sa privremenim finansiranjem, a to je znak da imaju dovoljno sredstava za svoj rad. Republika Srpska nije učinila još nijedan korak koji bi spriječio da se donese fiskalni okvir BiH, nismo usvojili ni rebalans budžeta, iako je FBiH to uradila. Smatramo da su zahtjevi institucija BiH za zahvatanjem sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje BiH preveliki i samim tim neprihvatljivi za Srpsku.
* Kada se može očekivati rebalans budžeta RS?
TEGELTIJA: Sačekaćemo još neko vrijeme, da vidimo da li ćemo postići dogovor o fiskalnom okviru BiH. Ako do toga uskoro ne dođe, mi ćemo pripremati rebalans i on bi na sjednici Narodne skupštine RS trebalo da se pojavi u oktobru. Rebalans je neophodan, jer ni prihodovna, ni rashodovna strana našeg budžeta za 2011. godinu nije uvažila promjene koje su sadržane u izmjenama Zakona o porezu na dohodak i Zakonu o doprinosima, koje su usvojene poslije budžeta. Vjerujemo da se do oktobra i rebalansa može napraviti i dogovor o fiskalnom okviru na nivou BiH.
* RS je počela da dobija novac od indirektnih poreza, čiju je isplatu dugo kočila FBiH. Kada se očekuje dogovor o preostalih 30 miliona duga, za drugu polovinu 2010. godine?
TEGELTIJA: Upravni odbor UIO uspio je da napravi jedan kontinuitet u svom radu, tako da u mjesec do mjesec i po održimo jednu sjednicu i rješavamo tekuće probleme, kako se oni ne bi nagomilavali. Shodno odluci Upravnog odbora UIO sa prethodne sjednice, o rješavanju dugovanja FBiH prema RS, uspostavljena je dinamika povrata sredstava, te dnevno na račun RS bude isplaćeno nešto više od 600.000 maraka. FBiH ima 60 dana da izvrši još neke provjere, kako bi se poslije toga stvorili uslovi da se postigne dogovor oko poravnanja i za preostalih 30 miliona KM. Na jednoj od idućih sjednica UO UIO i oko toga ćemo se dogovoriti. Sistem raspodjele je ranjiv i mora se dograđivati, a mišljenje RS je da i dalje treba da imamo podračune, to smo predložili i u formi zakona, a spremni smo da razgovaramo i o boljim rješenjima, ako ih druga strana predloži.
* Sva sredstva UIO ne pripadaju samo budžetu RS?
TEGELTIJA: Dio pripada i budžetima lokalnih zajednica i JP “Putevi RS”. Mi trenutno ne prenosimo ta sredstava na lokalne zajednice i ovo preduzeće, ali to će se desiti kada se završi ukupan povrat sredstava po godinama.
* Na inicijativu predsjednika RS Milorada Dodika, Vlada RS radi analizu prenosa nadležnosti sa RS na nivo BiH. Može li okvirno da se kaže koliku finansijsku štetu RS trpi zbog institucija BiH?
TEGELTIJA: Zajedničke institucije se finansiraju sa Jedinstvenog računa UIO te, jednostavno, kad preračunate koliko RS dobija novca od UIO, onda je lako izračunati koliko koštaju institucije BiH. Ministarstvo finansija se bavilo analizom zakonskih rješenja iz naše nadležnosti koje su prenesene na nivo BiH, te njihovim uticajem na cjelokupno funkcionisanje kompletnog pravnog sistema u RS i BiH. Analize u svim ministarstvima su napravljene i one će biti objedinjene. Ne sporimo da je neophodno da postoji dio zajedničkih institucija i da je potrebno obezbijediti sredstva za njihovo funkcionisanje, ali smatramo da ima nelogičnih načina finansiranja i funkcionisanja pojedinih institucija. Sve to treba preispitati kako bi te institucije radile i u korist RS, ali i FBiH, jer teret cjelokupnog realnog života nose entiteti. Zajedničke institucije nemaju nijednu od funkcija socijalne ni razvojne politike.
* Republici Srpskoj bi trebalo da pripada trećina prihoda Centralne banke BiH po osnovu učešća u osnivanju, a koja joj se ne isplaćuje. Kako to riješiti?
TEGELTIJA: Dobit Centralne banke trebalo bi da se dijeli vlasnicima, da oni odlučuju kako će raspoređivati dobit, a RS ima dio vlasništva u toj instituciji. Za sada nema odgovora s druge strane i moraćemo ići sa Prijedlogom izmjena Zakona o Centralnoj banci. Tim izmjenama RS ni na koji način ne želi da ugrožava rad i samostalnost Centralne banke, već da se riješi vlasnička struktura unutar nje.
IPA
* Kolika je šteta po Republiku Srpsku ako sredstva iz IPA fondova Evropske unije za ovu godinu budu blokirana?
TEGELTIJA: Svako odustajanje od sredstava iz IPA fondova koja pripadaju BiH ogromna je šteta za Republiku Srpsku. Ne možemo se nerazumnim ponašanjem dovoditi u situaciju da nam ta sredstva propadaju, da odlaze u druge zemlje. Očekujem da će se i Vlada FBiH ipak urazumiti i shvatiti da samo dogovorom mogu da se rješavaju te stvari. Još uvijek vjerujem da će IPA sredstva biti dodijeljena BiH. Glas Srpske
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Cekao sam vase komentare, ali ocigledno ih nema?
Da li BiH institucije trebaju veci i sve budzet?
Prosjecna plata s naknadama za 23.000 zaposlenih u ovim institucijama iznosi oko 2.640 KM.
@Miroslav
Misliš “sve veći budžet”? To ti je totalno promašeno pitanje. Pitanje je šta je racionalnije jer mi nismo Amerika da možemo da se rasipamo koliko hoćemo. Da li je jeftinije da recimo entiteti daju novac za po pet svojih zasebnih predstavništava umjesto za pet (zajedničkih) ambasada BiH?
Što se tiče tvog pitanja, treba najprije preračunati koliko je 23.000 zaposlenih sa 2600 KM na državnom niovu kada bi se to što rade prevelo na entitetski nivo. A to je upravo ono o čemu niko ne govori u priči oko famoznog prenosa nadležnosti.