BANJALUKA, Od ukupno 230.000 penzionera u Srpskoj, njih oko 30.000 prima penziju na osnovu beneficiranog radnog staža, a prema Nacrtu zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji je prošlog mjeseca usvojila Narodna skupština RS, uslovi za ostvarenje tog prava ostaju isti.
Portparol Fonda PIO RS Tihomir Joksimović kaže da radna mjesta koja podliježu beneficiranom stažu utvrđuje Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS na prijedlog poslodavca, inspektora rada, sindikata ili radnika, a na osnovu analize i mišljenja ovlašćene naučne ili stručne organizacije.
– Ukupan broj korisnika koji imaju staž osiguranja sa uvećanim trajanjem ili beneficiranim stažom je 29.291 ili 12,7 odsto penzionera, od kojih je 16.302 korisnika starosnih, 9.491 porodičnih i 3.492 invalidskih penzija – kazao je Joksimović.
Dodao je da Fond PIO ima i 2.072 penzionera koji su ostvarili pravo na penziju prema stažu sa uvećanim trajanjem, odnosno na osnovu 15 godina efektivnog rada na naročito teškim i po zdravlje štetnim poslovima, 55 godina života i najmanje 30 godina penzijskog staža.
U Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS ističu da se odredbe Nacrta zakona o penzijskom i invalidskom koje se odnose na beneficirani staž ne razlikuju od odredaba važećeg zakona.
Nacrtom zakona je propisano da se u staž osiguranja sa uvećanim trajanjem računa vrijeme koje je osiguranik radio na naročito teškom, opasnom i po zdravlje štetnom radnom mjestu, odnosno poslu, kao i na radnom mjestu na kojem poslije navršenja određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju profesionalnu djelatnost.
U Ministarstvu kažu da stepen uvećanja staža osiguranja zavisi upravo od težine, opasnosti i štetnosti rada, odnosno od prirode posla, a može iznositi najviše 50 odsto.
Načelnik Odjeljenja za penzijsko-invalidsko osiguranje u Ministarstvu rada Rajko Plavšić rekao je da pravo na beneficirani staž zavisi isključivo od radnog mjesta na kojem je proveo osiguranik, odnosno od opasnosti kojoj je bio izložen. Težinu radnog mjesta i opasnost utvrđuje komisija koju imenuje Ministarstvo rada.
– Kao jedan od najboljih primjera osiguranika sa stažom uvećanog trajanja su policajci, kojima se za 12 mjeseci rada računa 16 mjeseci staža. To znači da svi policajci koji efektivno rade 30 godina imaju 40 godina staža – istakao je Plavšić.
Dodao je da je ranije i vojska imala ista prava na uvećani staž te da se pravo na beneficirani staž za sva ostala zanimanja utvrđuje pojedinačno i od strane poslodavaca.
– Sada osiguranici sa pravima na uvećani radni staž imaju pogodnost da idu u penziju sa 55 godina života, 35 godina staža i 15 godina rada na takvom mjestu – kazao je Plavšić.
Porodična penzija
Pravo na porodičnu penziju u Srpskoj imaju članovi porodice umrlog osiguranika, koji je na dan smrti ispunjavao uslove za invalidsku penziju i članovi porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije, stoji u Nacrtu zakona o PIO.
Udovac
Udovac pravo na porodičnu penziju ima ako je na dan smrti supruge navršio 60 godina života, ako je na dan smrti supruge bio nesposoban za privređivanje ili ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruge.
Udovica
Udovica pravo na porodičnu penziju ima ako je na dan smrti supruga navršila 50 godina života i ako je na dan smrti supruga bila potpuno nesposobna za privređivanje ili ako je ta nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruga.
Dijete
Dijete ima pravo na porodičnu penziju do navršenih 15 godina života. Poslije navršenih 15 godina dijete ima pravo na porodičnu penziju do završetka redovnog školovanja, ali najkasnije do 26 godina.
Starosna penzija
U Nacrtu zakonu o PIO stoji da pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
– Pravo na starosnu penziju može da ostvari osiguranik bez obzira na godine života kada navrši 45 godina penzijskog staža – navedeno je u ovom zakonu.
Pravo na starosnu penziju može da ostvari osiguranik bez obzira na godine života kada navrši 40 godina staža osiguranja, odnosno penzijskog staža, a pravo na starosnu penziju može da ostvari i osiguranik žena bez obzira na godine života kada navrši 35 godina staža osiguranja.
Srbija
Beneficirani radni staž u Srbiji ostvaruje više od 100.000 ljudi, a novim zakonom ove godine podignuta je granica za starosnu penziju i onima koji ostvaruju pravo na beneficirani radni staž. Ovo pravo ostvaruju rudari u podzemnoj eksploataciji, piloti, balerine, policijski službenici koji rade na posebno složenim, specifičnim, operativnim poslovima, pripadnici BIA čiji poslovi zahtijevaju stalnu pripravnost, profesionalni vojnici.
SAD i EU
Beneficirani radni staž u SAD i zemljama zapadne Evrope ne postoji zbog toga što radnici koji bi mogli da ostvare ovo pravo primaju veću platu pa mogu ranije i da se penzionišu, a penzija im je veća. Glas Srpske
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Traba biti pošten pa priznati da se pravo na penziju može i kupiti.To u zakonu ne piše,ali je svakom jasno da je tako.Neka gosp.Joksimović objasni kako je moguće da čovjek dobije penziju a da nema ni dana radnog staža.Neka malo pregleda te svoje podatke.Neka objasni kako ratni dezerteri imaju pravo na tzv obavezno osiguranje proisteklo iz prijeratnog zaposlenja,a to isto pravo nemaju borci prve kategorije i RVI,koji su takođe prije rata bili zaposleni,ali su morali višom silom ili ratom napustiti mjesto življenja.Samo zato što su prognanici oni nemaju ovo pravo.Ili možda nije upoznat sa ovim činjenicama.Neka nam objasni pravnički da li Čedo Kovačević iz res.ministarstva može donositi sam odluke bez Komisije za zbrinjavanje radnika.Treba li još pitanja?