LONDON, Na svjetskim valutnim tržištima protekla je nedjelja bila izuzetno volatilna, a najveće dobitnice bile su valute koje se percipiraju kao sigurna utočišta za kapital – švajcarski franak i jen.
Usljed neizvjesnosti oko globalnog privrednog oporavka, dužničke krize s obje strane Atlantika te agresivnih koraka nekolicine centralnih banaka u svijetu, na valutnim tržištima protekli su dani bili izuzetno napeti. Neke od vodećih centralnih banaka u svijetu bile su prisiljene reagovati kako bi sačuvale konkurentnost nacionalnih privreda, pa je tako švajcarska centralna banka snizila kamatne stope i povećala likvidnost na novčanim tržištima, a japanska centralna banka je prodavala jene.
Međutim, to nije bilo dovoljno da spriječi dalju aprecijaciju kursa švajcarske i japanske valute, u koje investitori pojačano ulažu bježeći od dolarske imovine, kao i drugih imovinskih klasa koje im se u ovim trenucima velike privredne neizvjesnosti čine rizičnima. Tako je, uprkos intervenciji švajcarske centralne banke, švajcarac na nedjeljnom nivou ostvario dobitak prema evru za 3,7 odsto te se njime u petak trgovalo po 1,096 franaka. Prema dolaru je ojačao 3 odsto, pa dolar stoji 0,7665 franaka.
Takođe, uprkos deviznoj intervenciji japanskih vlasti tokom koje je, procjenjuje se, prodato oko 1.000 milijardi jena, kurs jena aprecirao je protekle nedjelje na berzama za 1,2 odsto prema dolaru, završivši nedjelju na 78,49 jena. Kupovine jena ohrabruju najnoviji japanski pokazatelji o rastu maloprodaje, povjerenja malih preduzetnika, započetoj gradnji kuća i podacima o zaposlenosti.
Ipak, s daljim jačanjem jena, trgovce zabrinjava i moguća nova intervencija japanskih vlasti. Japanski ministar finansija Yoshihiko Noda izjavio je u petak kako pažljivo prati valutna kretanja, što je uobičajeni signal investitorima da je Tokio spreman nastaviti s prodajama jena. Osim na loše vijesti iz SAD-a i slabljenje globalne privrede, uprkos rekordno niskim kamatnim stopama i pumpanju likvidnosti u finansijski sistem, fokus investitora bio je protekle nedjelje i na evropskoj dužničkoj krizi.
Mogućnost širenja dužničke krize s periferije evrozone na Španiju i Italiju izazvala je reakciju Evropske centralne banke, koja je u četvrtak na redovitom zasjedanju odlučila ponovo aktivirati program otkupa državnih obveznica. Na tržištu se šuška da bi mogla od ponedjeljka početi otkupljivati i italijanske i španske obveznice, a ne samo država s periferije evrozone. A kako su problemi zaduženosti aktuelni s obje strane Atlantika, kurs evra prema dolaru protekle je nedjelje stagnirao, pa se evrom u petak trgovalo po 1,429 dolara. Hina