BEOGRAD, Banke u Srbiji su za tri mjeseca, od marta do juna ove godine, dobile 5.000 novih klijenata koji kasne sa otplatom kredita. Kako saznaje “Blic”, u docnji dužoj od 90 dana sada je 115.000 klijenata ili tačno 89.065 građana, 10.754 poljoprivrednika i oko 16.000 preduzeća.
Drastičan pad standarda, skok evra i gubitak radnih mjesta doprinijeli su sve većem kašnjenju vraćanja dugova u bankama. Od marta ove godine broj građana koji nema novac za uplatu mjesečnih rata duže od tri mjeseca se popeo za 3.754 građana. Njihov problematičan dug je narastao na 32 milijarde dinara što je tri milijarde više nego u decembru 2010. godine.
– Najviše se kasni sa otplatom keš i potrošačkih kredita jer za njihovo obezbjeđenje ne treba hipoteka za razliku od stambenih kredita. Sa otplatom kasne i oni koji su uzimali gotovinske kredite u švajcarcima gdje su rate skočile i do 60 odsto. Trend nas nije iznenadio imajući u vidu sve niži standard, veće cijene i realan pad plata – kažu za “Blic” u jednoj od najvećih banaka u Srbiji. Veliki broj građana kasni i na osnovu tekućih računa (230.000), kreditnih kartica (74.000) i lizing ugovora (1.786).
M. Novaković, autoprevoznik iz Beograda, uspio je da otplati gotovinski kredit, ali ga sada muči stambeni.
– Kada sam kupio stan krajem 2004. godine, mjesečna rata je iznosila 180 evra, a sada je skoro 220 evra. Prvo mi je prije godinu dana smanjena plata za 20 odsto, ali sam kredit nastavio da otplaćujem zahvaljujući ušteđevini. Početkom ove godine, međutim, umjesto pet dana nedjeljno, imao sam posla za tri. Plata mi je smanjena skoro upola, ušteđevine više nemam, a kredit ne otplaćujem tri mjeseca. Iz banke zovu redovno, a ja i dalje tražim izgovore i drugi posao – priča on.
Bankare najviše brine izostanak stabilnog trenda iz marta ove godine. U odnosu na početak 2011. tada je broj građana koji neredovno otplaćuju kredite pao za oko tri hiljade. Broj neredovnih platiša tri mjeseca poslije se povećao sa 8,6 na 8,9 odsto. Svaki jedanaesti građanin koji ima kredit ne može redovno i da ga otplaćuje.
Bankari uvijek preporu¬čuju klijentima da, u slučaju da ne mogu da otplaćuju kredit, ne čekaju poziv iz banke već da se sami jave.
– U suprotnom, ipak, nalazimo rješenje. Postoji mogućnost značajnijeg produženja roka otplate i privremeno umanjenje kamatne stope. Kolike će i tačno kakve olakšice biti zavisi od svakog klijenta ponaosob, a reprogram postoji za sve kredite – kažu u Rajfajzen banci.
U Unikredit banci ne kriju da blago raste broj građana koji kasne sa otplatom kredita i da im je pomoć sve potrebnija.
– Klijenti se sve više raspituju za mogućnosti reprograma. U slučaju da ostanu bez posla ili da im poslodavci smanje primanja, u našoj banci je moguće dobiti odlaganje otplate do godinu dana – kažu u Unikredit banci.
Bankarima su najproblematičniji poljoprivrednici i velike kompanije. Sa otplatom kasni svaki četvrti poljoprivrednik, svako peto pravno lice i svaki šesti preduzetnik.
Banke u suštini ne oskudjevaju u novcu, već je njihov problem u nedostatku obećavajućih poslova. Međugodišnja proizvodnja jeste rasla 3,4 odsto u aprilu, ali je nesporno da nelikvidnost realnog sektora ne odgovara finansijskom sektoru.
– Tražnja za investicionim kreditima je mala i teško je naći nove, kvalitetne klijente. Najveće probleme imaju mala preduzeća u građevinarstvu i maloprodaji, dok se proizvođači hrane dobro drže – kaže Vladimir Vukotić, član IO Oportjuniti banke. Blic