BEOGRAD, Želja za brzom i lakom zaradom je građane Srbije stajala nekoliko stotina hiljada izgubljenih evra, jer su se ”upecali” na razne Internet prevare, a još ni jedan slučaj nije procesuiran zbog loše međunarodne policijske saradnje.
Da Internet prevare nisu samo rezervisane za strane kriminalce potvrđuju i ”domaći” slučajevi lažnih aukcijskih sajtova na kojima se prodavala tehnička roba, ali i lažni ”humanitarni” sajt koji je napravljen kako bi se sakupila novčana pomoć za jednog dječaka, kazao je Tanjugu načelnik Odjeljenja za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Saša Živanović.
Bilo je na desetine prijavljenih slučajeva Internet prevara na koje su nasjeli građani Srbije, a da se oni ne bi ponovili, prvenstveno treba izbjegavati bilo kakvu komunikaciju sa sumnjivim osobama preko Interneta, upozorio je Živanović.
”Imali smo slučaj kada su hakeri kompromitovali Internet sajt preko koga se prodaju polovni automobil. Ljudi su za male pare kupovali skupocjene automobile, ostavljali svoje podatke i slali novac putem ‘Vestern Juniona’, a kada dođe rok za isporuku vozila, kriminalci bi ih kontaktirali telefonom i rekli da je kamion pokvaren u Mađarskoj, pa je potrebno dodatno platiti da bi vozilo stiglo do vlasnika”, naveo je Živanović.
On je istakao da je anonimnost koju pruža Internet uslovila sve veći broj prevara, a među njima najpopularnije su takozvane nigerijske prevare zbog kojih je više desetina građana Srbije oštećeno za iznose od nekoliko hiljada, pa do neliko stotina hiljada evra.
“Nigerijska prevara” se bazira na pripremljenom i poznatom scenariju, gdje ”političar iz neke afričke zemlje” šalje mejl u kome tvrdi da je žrtva režima i traži novčanu nadoknadu da bi se on izvukao iz te zemlje, a za uzvrat će onaj ko mu pomogne biti adekvatno novčano nagrađen, objasnio je Živanović.
Prema njegovim riječima, bilo kakva policijska istraga je teška zato što izvršioci tih krivičnih djela rade iz zemalja u kojima ova oblast nije dobro zakonski urađena ili je loša međunarodna saradnja.
”Naši građani veoma lakomisleno postupaju i ostavljaju podatke koje nikad ne bi smjeli, posebno nepoznatima na Internetu. Pored brojeva platne kartice, građani ostavljaju čak i svoj pin kod, na osnovu čega se može napraviti identična kartica koja se potom zloupotrebljava”, upozorio je Živanović.
Kada je riječ o načinu izbora žrtve, Živanović je ukazao na sve popularniji ”spear” fišing kada prevaranti izučavaju profil kretanja žrtve, gdje radi, koji su njene osobine i onda kreću u pripremu scenarija kako da izvuku podatke i prevare žrtvu.
”Ne postoji određen profil žrtve prevare, nije vezan za određeno obrazovanje ili starosno doba”, kazao je Živanović i dodao da su žrtve bili kako doktori nauka, tako i obični radnici.
Da bi se prepoznala prevara, potrebno je da čovjek koristi zdrav razum, logiku, da ne bude pohlepan i da dobro pročita poruku koju je dobio.
”Ako je, na primjer, mejlom dobio poslovnu ponudu za posao, treba da provjeri o kojoj firmi se radi, potraži na Guglu i neke dodatne podatke, osim onih koji su navedeni u poruci. Često se u mejl postavi link ka lažnoj veb strani kompanije, koja je gotovo identična pravoj, ali se razilkuju brojevi telefona ili ostali kontakti i zato su potrebne višestruke provjere”, naveo je Živanović.
On je dodao da kriminalci najčešće koriste i fri mail servise, poput Jahua ili Gugla, jer oni omogućavaju anonimnost.
Dešavalo se i da su ljudima u Srbiji stizale poslovne ponude za saradnju, nakon čega bi oni otputovali u inostranstvo na sastanak, a potom bi ti potencijalni ”saradnici” govorili kako im je novac zarobljen u banci neke druge zemlje i da je potrebno platiti sudske troškove i advokata kako bi se mogao izvršiti transfer sredstava, objasnio je Živanović.
Za razliku od međunarodnih, svi slučajevi Internet prevara u Srbiji su procesuirani, što zavisi i od tehnike koju kriminalci koriste, kazao je Živanović.
On je naveo slučaj kada su prevaranti iz Srbije, tehnikom faminga tj. redirekcijom sajta za elektronsku kupovinu na lažnu adresu, uzeli novac od građana.
”Građani su, na primjer, za kupovinu preko određenog sajta koristili platnu karticu. Kada čovjek opet ode na tu veb stranu, kriminalci tehnikom redirekcije preusmjere korisnika na lažni, identični sajt koji je pod njegovom kontrolom, a na kome je neka ‘nedjeljna akcija’ gdje nude tehničku robu po popularnoj cijeni. Korisnik krene u proces kupovine i ostavlja svoje podatke, nakon čega se oni zloupotrebljavaju”, objasnio je Živanović. Tanjug