BEOGRAD, Srbija će za sprovođenje zakona o denacionalizaciji izdvojiti do tri milijarde evra, jer će za toliko moći da podigne svoj javni dug po osnovu isplata nadoknada u slučajevima gdje naturalna restitucija nije moguća, saznaju „Novosti“. Od koje godine će početi isplata obveznica starim vlasnicima i njihovim nasljednicima čija je imovina oduzeta poslije Drugog svjetskog rata, još nije poznato. Ono što je sigurno, jeste da će to biti moguće tek kada dođe do smanjenja sadašnjeg nivoa javnog duga, što se po projekcijama države očekuje 2015. godine.
– Iako obaveze po osnovu restitucije nisu ograničene fiskalnim pravilima, važno je da se pri usvajanju zakona o restituciji uvaži odredba Zakona o budžetskom sistemu prema kojoj je, pri preuzimanju obaveza po osnovu restitucije, neophodno voditi računa o dugoročnoj održivosti javnog duga – kaže, za „Novosti“, prof. Pavle Petrović, predsjednik Fiskalnog savjeta.
Kako saznaju „Novosti“, u slučajevima gdje nije moguća naturalna restitucija, stari vlasnici će dobiti obveznice, a model će biti isti kao kod vraćanja duga deviznim štedišama. Država je 2002. godine štedišama izdala obveznice kojima namiruje dug u roku od 15 godina. I stari vlasnici i njihovi nasljednici kojima imovina neće biti vraćena mogu da računaju na naplatu obveznica u roku od 15 do 20 godina.
Nacrt zakona o denacionalizaciji još nije spreman, a njegovo usvajanje u parlamentu očekuje se na prvom jesenjem zasijedanju. Vlada Srbije je imenovala radnu grupu za pripremu nacrta zakona koju predvodi Goran Radosavljević, državni sekretar u Ministarstvu finansija, koji je na tom mjestu zamijenio smenjenog Slobodana Ilića. Ono što je sigurno jeste da će zakonom biti predviđeno da svi vlasnici i nasljednici podnesu prijave za povraćaj imovine. Naravno, uz zahtjev mora da se dostavi i kompletna dokumentacija, koju će predvidjeti zakon. Očekuje se da će prijavljivanje početi sredinom naredne godine, a predviđeni rok za podnošenje zahtjeva za povraćaj imovine biće, vjerovatno, šest mjeseci.
– Odgovorno tvrdimo da za restituciju državi nije potreban novac – kaže Mile Antić, koordinator Mreže za restituciju. – Naprotiv, država ima imovinu koja može da joj posluži i za kompenzaciju u slučajevima gdje je vraćanje oduzetih nepokretnosti nemoguće. Svaki pokušaj da se državna imovina koju potražuju stari vlasnici i njihovi nasljednici, prije restitucije pokloni partijski kontrolisanim javnim preduzećima i lokalnim samoupravama, smatraćemo činom organizovanog kriminalnog poduhvata i tražiti da nadležno tužilaštvo preduzme odgovarajuće mjere.
Istekao rok
U Mreži za restituciju kažu da je istekao rok koji je Akcionim planom Vlada Srbije sebi odredila za donošenje zakona o restituciji.
– Zvanično ćemo uputiti protest predstavnicima izvršne vlasti – ističe Antić. – Zahtjev je da, ukoliko Vlada Srbije nije sposobna da pripremi zakon o denacionalizaciji, predloži i podrži rješenja koja su ranije podnijeta parlamentu ili nacrt Milana Parivodića. Treća opcija je da za opštu restituciju prepišu Zakon o povraćaju imovine crkvama i vjerskim zajednicama, koji se uspješno primjenjuje. Novosti