BEOGRAD, Srbija je statistički izašla iz recesije, ali kriza još nije gotova i građani ne osjećaju poboljšanje standarda u svom džepu. Privreda i dalje ima strahovit problem sa nelikvidnošću, nezaposlenost je visoka i to treba da budu prioriteti rekonstruisane Vlade – poručuje u intervjuu, za „Novosti“, predsjednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin.
* Šta bi Vlada hitno trebalo da uradi da ne bismo završili godinu sa najgorim ekonomskim parametrima u regionu, na šta upozoravaju ekonomisti?
– Ni u vrijeme najžešće krize nismo imali najgore ekonomske pokazatelje u regionu, pa vjerujem da tako neće biti ni sada. Dvije stvari zabrinjavaju – to što imamo najvišu inflaciju u okruženju i to što smo na listi zemalja po konkurentnosti pali sa 93. na 96. mjesto. A cilj nam je bio da dostignemo 70. poziciju.
* Može li, uopšte, novi tim premijera Cvetkovića za manje od godinu dana da uradi ono što nije za prethodne tri godine?
– Nadam se da će novi kabinet što prije da počne realizaciju pet prioriteta: da smanji nelikvidnost, sivu ekonomiju, sredi sektor javnih nabavki, gdje se gubi ogroman novac zbog netransparentnosti, dovrši giljotinu propisa i donese državni paket mjera za podsticaj izvoza. Vlada za ove poslove, ako bude radila brzo i efikasno, ima sasvim dovoljno vremena do kraja mandata.
* Koliko firmi u ovom trenutku ima problema sa nelikvidnošću?
– Lakše je odgovoriti koliko firmi nema te probleme. Gotovo čitav realni sektor kuburi sa likvidnošću, a i veliki dio državnog. Vlada kasni sa isplatom obaveza budžetskim korisnicima, i onda to izaziva domino-efekat na cijelu privredu. Predlagali smo da se to kašnjenje propiše na najviše 60 dana. Takođe, neophodna je promjena Zakona o obligacionim odnosima, jer on sada bukvalno štiti dužnički lobi, zatim sveukupna javna reforma i trajna finansijska disciplina.
* Vjerujete li guverneru Šoškiću kada kaže da će poslije najvišeg nivoa inflacije u aprilu, ta stopa krenuti da pada?
– Očekujem da će se to desiti. Mislim da se neće ostvariti najpesimističniji scenario o inflaciji od 15 do 16 odsto na kraju godine, već da ćemo 2011. završiti sa planiranom jednocifrenom stopom inflacije.
* Koji kurs bi trenutno najviše odgovarao srpskoj privredi?
– Privreda, a tu mislim i na izvoznike i na uvoznike, očekuje predvidiv kurs. Ne fiksni, već plivajući, koji se kreće u okvirima plus-minus pet odsto. Zasada NBS i novi guverner to uspijevaju da dobro izbalansiraju. Mnogo me više zabrinjava strahoviti porast cijena životnih namirnica, što može da izazove velike inflatorne udare.
* Vlada sprema niz poteza kako bi cijenu hrane držala u kontrolisanim okvirima…
– Nadam se da će poslije žetve, paket mjera koji najavljuje Ministarstvo poljoprivrede stabilizovati cijene hrane. Tu se mora strogo voditi računa da te mjere ne budu represivne i da ne krše pravila slobodnog tržišta, jer to na duži rok nije u interesu srpske privrede.
* Mogu li mjere za reprogram kredita, koje je najavio premijer, dugoročno da povećaju standard ili su za to neophodne investicije i otvaranje novih radnih mjesta?
– To je kratkoročna mjera koja ima efekta samo u prvom momentu, kada će građani osjetiti relaksaciju i povećanje standarda za od 30 do 50 evra mjesečno. Ali, ako za dvije godine ne poraste produktivnost privrede, kao i plate, velike probleme će imati i građani i banke koje su davale kredite. Vlada treba da se orijentiše na dugoročnije mjere koje će privući investicije i dovesti do otvaranja novih radnih mjesta.
* Koliko zabrinjava brzina zaduživanja države?
– Javni dug je u februaru dostigao 12,6 milijardi evra, što je za 518 miliona evra više u odnosu na kraj 2010. Spoljni dug je blizu 23 milijarde evra. Još nismo ušli u crvenu zonu visoko zaduženih zemalja, ali smo veoma blizu te granice. Važno je pod kojim uslovima se zemlja zadužuje, a ključno za šta se ta sredstva koriste. Ako idu u razvoj privrede i industrije, onda je ovaj tempo zaduživanja opravdan. Ako sredstva odu na popunu budžetskog deficita zbog javne potrošnje i socijalnih pritisaka, onda ćemo imati veliki problem.
* Mislite li da bi Vlada trebalo da odustane od prodaje „Telekoma“?
– To je jedna od malobrojnih firmi iz javnog sektora koja ostvaruje visoku dobit. Vlada ne treba da prihvati bilo kakvu ponudu koja je ispod minimalne tražene u tenderskoj dokumentaciji, a to je 1,4 milijarde evra. Naravno, podjednako je važno da novac dobijen od „Telekoma“, kao što je i obećano, bude potrošen na infrastrukturne projekte i podršku proizvodnji namijenjenoj izvozu.
Obnavljanje saradnje s Kuvajtom
* Koji poslovi bi mogli da se realizuju u narednom periodu, poslije posjete srpske delegacije Kuvajtu, i šta to konkretno znači za srpsku privredu?
– Kuvajt planira da u narednih pet godina za investicije izdvoji 130 milijardi dolara, i tu je velika šansa srpske privrede u mnogim oblastima, od poljoprivrede do građevine i namjenske industrije. Takođe, biznismeni iz Kuvajta dolaze u oktobru u Srbiju, kada ćemo im ponuditi konkretne projekte iz oblasti banjskog i planinskog turizma, za šta su zainteresovani.
Razvojna banka kreće na jesen
* Hoće li uskoro biti formirana razvojna banka, za šta se vi već duže zalažete?
– Na tome insistiramo dvije i po godine, ali do sada za to nije postojala politička volja. Strategija 2020. predviđa osnivanje razvojne banke i nadam se da će konačno biti formirana do kraja godine. Ona je neophodna kako bismo povećali razvoj proizvodnje, nivo konkurentnosti, finansirali infrastrukturne projekte. Novosti