BEOGRAD, Ukoliko bi Vlada Srbije odobrila trajno povećanje plata u javnom sektoru i penzija, koje bi uvećalo osnovicu za plate i penzije u 2012, to ne bi bilo u skladu sa sporazumom koji smo postigli, a koji je osnova za razmatranje sedme revizije aranžmana – kaže za “Novosti” Bogdan Lisovolik, stalni predstavnik ove institucije u Srbiji, pred zasjedanje Borda direktora Međunarodnog monetarnog fonda 8. aprila, na kom će se razmatrati uspješnost sprovođenja sporazuma Srbije sa ovom institucijom.
Vašingtonu je iz Beograda poslato pismo o namjerama sa stavom o jednokratnoj isplati javnom sektoru i penzionerima od najviše 10 milijardi dinara, ako prihodi budu veći od projektovanih. Ukoliko, međutim, Vlada odluči drugačije, da li će doći do problema u davanju pozitivnog mišljenja Borda? Bogdan Lisovolik je jasan:
– Da, ovo može da predstavlja značajan problem za okončanje sedme revizije aranžmana. Glavni problem za nas je činjenica da bi to bilo fiskalno neodgovorno i da bi se time ugrozio kredibilitet novih fiskalnih pravila, što bi imalo ozbiljne posljedice ne samo na ovogodišnji, već i na budžet za narednu godinu. Naredna vlada bi sigurno naslijedila veoma teške fiskalne izazove.
* Kako bi se konkretno to odrazilo na budžet?
– Ukoliko se planiranih deset milijardi isplati kao trajno povećanje zarada i penzija, a ne samo kao jednokratna uplata, to budžet u narednoj godini može koštati dodatnih 30 milijardi dinara, povrh značajnih povećanja u 2012. godini, zbog usvojenih pravila indeksacije plata i penzija. Uz ove troškove, procjenjujemo da bi dodatno povećanje zarada u javnom sektoru i penzija “pojelo” skoro sav očekivani porast prihoda budžeta u narednoj godini. Eventualna posljedica: ne bi ostalo prostora da u 2012. godini dođe do smanjenja deficita budžeta, povećanja javnih investicija i drugih slučajeva važne državne potrošnje.
* Srbija se ubrzano zadužuje putem zapisa Trezora, a Vlada najavljuje da bi moguće veće prihode od predviđenih dala za dodatno povećanje plata i penzija. Može li to da ugrozi postavljeni nivo deficita?
– Postoji rizik da, čak i ove godine, prenagljena procjena o mogućnostima dodatnog povećanja plata u javnom sektoru i penzija ugrozi ciljani nivo budžetskog deficita od 4,1 odsto BDP. Jer, ako su veći prihodi države samo rezultat veće inflacije, onda će budžet morati da pronađe i dodatna sredstva kako bi tokom godine uvećao plate i penzije u skladu sa važećim pravilima indeksacije. Uopšte, fiskalni deficiti od preko četiri odsto BDP visoki su za Srbiju. Kao rezultat toga, javni dug brzo raste. Takođe, javni dug postaje sve skuplji. Zato je i važno da što prije dođe do daljeg smanjenja fiskalnih deficita.
* Vlada je pokrenula inicijativu kako bi poslovne banke odložile građanima plaćanje rata uzetih kredita na dvije godine. Mislite li da je u pitanju dobra mjera?
– Razumijemo teškoće u koje su zapali građani u toku krize i mislimo da ova inicijativa može ublažiti pritiske u kratkom roku. Ali, smatram da korjen problema srpske ekonomije nije u dugovima ovdašnjih domaćinstava, već privrede. Rješavanje problema tereta korporativnih dugova mora biti prioritet. Tako bi se oslobodio produktivni kapital, što bi pomoglo privredi da generiše rast i zapošljavanje, a time bi se podržao i finansijski položaj domaćinstava na ozbiljniji način. U svakom slučaju, vjerujem da sa predloženom inicijativom ne treba žuriti, već pažljivo sagledati kako izbjeći propuste i moguće neželjene posljedice. Iskustvo u drugim zemljama, kao što su Mađarska ili Letonija, sugeriše da je potrebno nekoliko mjeseci da se shvati opšti uticaj ovakvih inicijativa na ekonomiju. Konačno, bitno je da učešće u inicijativi bude zasnovano na dobrovoljnosti, jer je to veoma bitno za ograničenje negativnih posljedica.
Povećavanje cijena
* Kako tumačite to što Vlada ne donosi najavljene mjere kojim bi uticala na smanjenje inflatornog pritiska?
– Kontrola inflacije je primarni cilj Narodne banke Srbije, a ne Vlade. NBS je brzo i dobro reagovala na prve znake inflacionih pritisaka još u avgustu prošle godine. Zadatak komplikuje činjenica da se u svijetu povećavaju cijene energenata i hrane. Ipak, stoji da Vlada može da pomogne NBS u procesu kontrole inflacije. Umjerenost plata u javnom sektoru, efikasnija antimonopolska politika, kao i reforme u javnim preduzećima bile bi u tome posebno korisne. Reforma javnih preduzeća mogla bi da pomogne u spriječavanju prekomjernog povećanja regulisanih cijena, tako što bi javna preduzeća smanjivala troškove i postala efikasnija, umjesto da jednostavno povećavaju cijene. Svakako, snažniji napredak u svim ovim reformama bio bi veoma poželjan. Novosti
