BEOGRAD, Čemu mogu da se nadaju zaposleni u Srbiji na kraju radnog vijeka poslije promjene zakona? Penzioni ček „teži“ što je veća zarada i što se duže radi.
Uslovi za odlazak u penziju pooštravaće se, shodno nedavno usvojenim izmjenama zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, postepeno – sve do 2023. godine. Tek poslije tog roka u Srbiji neće biti starosnih penzionera mlađih od 58 godina.
U naredne dvije godine žene će, uprkos ranijim drugačijim predlozima, odlaziti u penziju u 53. godini, ukoliko imaju 35 godina staža. Nezavisno od staža, žene će poslije 2013. godine ići u starosnu penziju u 60, a muškarci u 65. godini. Ubuduće će i zaposleni sa beneficiranim radnim stažom raditi duže. Donja granica za njihovo penzionisanje biće 55 godina.
Mijenjaju se i uslovi za sticanje prava na porodičnu penziju kroz povećanje starosne granice za tri godine, počev od 2012. do 2017. godine, i to – za udovice 53 godine, a udovce 58 godina. Izmjene zakona pogoduju jedino studentima, koji će porodične penzije moći da koriste tri godine duže nego danas.
Za sam iznos penzije presudni će i nadalje biti dužina staža i visina zarada iz čitavog radnog vijeka. Samo zanimanje je manje važno od toga gdje je neko bio zaposlen. Formula za veliku penziju je „prosta“: dobra zarada i što duži radni vijek.
Kada se obračunava buduća penzija kao osnov se uzimaju zarade od prvog do posljednjeg radnog dana, za svaku godinu staža, i one se stavljaju u odnos sa prosječnom platom u državi za tu godinu. Danas je prosječna plata u Srbiji 34.444 dinara. Što je plata veća od republičkog prosjeka – to bolje.
– Za ostvarivanje ličnih prava iz PIO, svaki podatak o godini provedenoj u radnom odnosu bitan je za budućeg korisnika penzije – kaže za „Novosti“ Mirjana Mirkov, direktor konsalting firme „Penzija info“. – Kako je virus nediscipline u uplati doprinosa zahvatio mnoge poslodavce, kao i nemarnost u predaji prijava Fondu PIO, tako je bitno da osiguranik periodično kontroliše stanje u matičnoj evidenciji Fonda. Ne samo zbog što bržeg otklanjanja eventualnih nepravilnosti, razlike između staža u radnoj knjižici i evidenciji Fonda, nego i zbog eventualnog dodatnog disciplinovanja poslodavca u postupku registracije podataka pred Fondom PIO.
Prema tvrdnji Mirjane Mirkov, ukoliko poslodavac doprinose plaća na „minimalac“, što je čest slučaj, a zaposlenom razliku do stvarne zarade isplaćuje u koverti, na crno, tada poslodavac i zaposleni – zajednički krše zakon.
Zaposleni svojom nesavesnošću utiče i na visinu buduće penzije. Jer, iznos će se odrediti prema zaradama na koje je plaćen doprinos, a ne prema stvarnim. Da li poslodavac redovno uplaćuje doprinos moguće je provjeriti samo uz dostavljanje podatka o matičnom broj zaposlenog. Dovoljno je javiti se u filijalu PIO, uzeti šifru i zatim se može ulaskom na sajt Fonda steći uvid u sve uplate doprinosa.
Šta predviđa formula
Prema Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, od 2011. godine penzije se usklađuju prema formuli koja uključuje indeks rasta potrošačkih cijena i procenat rasta bruto domaćeg proizvoda. S tim što će se u 2011. i 2012. godini pri usklađivanju penzija u obzir uzimati polovina rasta BDP, a od 2013. procenat rasta BDP iznad četiri odsto.
Izmjenama Zakona utvrđeno je i da minimalna neto penzija ne može biti manja od 27 odsto prosječne zarade. U sadašnjim uslovima kada je prosječna zarada 34.444 dinara, penzija ne bi smjela da bude ispod 9.300 dinara.
Najviša penzija u Srbiji, inače, iznosi 104.822 dinara, ali prima je 62 penzionera.
Najviša penzija je skoro 12,5 puta veća od najniže, poljoprivredne, koju prima 223.000 ljudi i koja iznosi svega 8.522 dinara.
Najbrojniji su penzioneri iz kategorije bivših zaposlenih, ima ih oko 1,3 miliona, poslije nedavne povišice primaju 21.764 dinara, a u ovoj godini mogu računati još na dva, simbolična, povećanja od 2,95 odsto i dva odsto.
Granica za odlazak
Od 1. januara na starosnu penziju čekaće se šest mjeseci duže, što je posljednje pomjeranje granice po važećem zakonu. Žene u penziju mogu sa 60 godina života i 35 godina staža, a muškarci sa 65 godina života i 40 godina staža.
Izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, starosna granica za odlazak žena u penziju umjesto od 2011. godine biće pomjerana od 2013, i to za po četiri mjeseca godišnje sve do 2022. Tako bi se godine radnog staža potrebne za odlazak u penziju povećale sa minimalnih 35 na 38. Za dvije godine, dakle, po osnovu godina staža, dame će imati oštrije uslove za odlazak u penziju.
U 2012. godini pravo na starosnu penziju će imati muškarci sa navršenih 40 godina staža. Isti uslov će važiti i godinu dana kasnije, kao i 2014. godine. Starosna granica koja je sada 53 godine povećavaće se za po četiri mjeseca godišnje.
S druge strane, dame će u 2012. u penziju ići sa 35 godina staža i najmanje 53 godine i osam mjeseci života. Godinu dana kasnije, žene će morati da imaju 35 godina i četiri mjeseca staža, odnosno najmanje 54 godine života.
Kriterijum će biti oštriji i u 2014, kada će morati da imaju 35 godina i osam mjeseci staža, odnosno najmanje 54 godine i četiri mjeseca života.
Po novom zakonu, i oni koji imaju beneficirani staž kasnije će odlaziti u penziju. U pedesetoj godini to će moći rudari, baletani i još nekoliko profesija. Za ostale ta granica se postepeno pomjera na 55 godina. Novosti