BEOGRAD, Na poljima u Srbiji ove jeseni pšenica je zasijana na samo 480.000 hektara. Ovako male površine pšenica nikada nije zauzela, pa bi ako rod ne bude za najmanje deset odsto viši od prosječnih 3,5 tona, Srbija mogla da postane uvoznik žita, upozorava Srbislav Denčić, rukovodilac Odjeljenja za strna žita, novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo.
Podatke o površinama pod pšenicom, kako navodi Denčić, prikupio je Republički zavod za statistiku. Do objavljivanja ovih podataka, procjenjivalo se da su površine pod pšenicom dostigle, pa i prestigle 500.000 hektara. Pokazalo se, međutim, da procjene nisu tačne.
– I prošle godine, kada smo imali 487.000 hektara, mislili smo da manje ne može da se zasije – napominje Denčić. – Površine, međutim, ipak mogu da se smanjuju, a Srbija, ako nas pogodi suša, poplava ili neka druga nepogoda, može i da uvozi najvažniju žitaricu.
– Scenario, koji podrazumjeva uvoz – ipak nije mnogo vjerovatan – dodaje Denčić. – Najveći proizvođači pšenice, naime, primjenjuju maksimalne agrotehničke mjere na svojim njivama, tako da im rod znatno prevazilazi prosjek. Kada neko ima više od 2.000 hektara pod pšenicom, on rod ne prepušta slučaju – objašnjava Denčić. – Na takvim imanjima primjenjuju se sve agrotehničke mjere, od izbora pravog deklarisanog sjemena, preko poštovanja rokova sjetve, osnovnog đubrenja, prihrane, zaštite od bolesti, pa čak i do tretiranja preparatima koji smanjuju stabljiku i sprečavaju poleganje. Samim tim, i prinos na ovakvim parcelama retko je manji od šest tona po hektaru.
Samo jesenas zasijana pšenica, navodi Denčić, izgleda vrlo dobro, a ni nagli prelazi temperature iz minusa u plus, nisu joj smetali.
– Manjih problema bi moglo da bude sa pšenicom, koja je sijana krajem novembra, i koja je još u fazi nicanja – kaže Denčić. – Sva ostala pšenica solidno izgleda, ona sejana na vrijeme je već u fazi bokorenja, a biljke u čvoru bokorenja prikupljaju šećere, koji će im pomoći da prevladaju zimske dane.
Samo ekstremi
Pšenicu bi, kako ističe Denčić, značajno mogao da ošteti samo temperaturni šok, kada bi se temperature, za dan ili dva, spustile na ekstremnih minus 20, a zemlja ne bi dobila snježni pokrivač.
– Tako nešto, kako stvari stoje, ne bi trebalo da se dogodi – kaže Denčić. – Meteorolozi, istina, najavljuju pad temperature, ali, temperature će biti u okviru onih koje biljke mogu da izdrže bez većih problema. Novosti