BANJALUKA, Pet koncesionara u RS zatražilo je od Vlade RS sporazumni raskid ugovora o izgradnji šest malih hidroelektrana (MHE) uz zahtjev za povrat uplaćene jednokratne koncesione naknade u ukupnom iznosu od 27.500 KM.
U informaciji Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS, koju je nedavno usvojila Vlada, navodi se da je riječ o koncesionarima “Čajavec SO” iz Šipova, koji je želio da izgradi MHE na rijeci Lubovica, i firmi “Gomex” iz Trna, kod Laktaša, za MHE Pliva 1 na istoimenoj rijeci.
Sporazumni raskid ugovora traže i preduzeće “Hidromont” iz Istočnog Sarajeva za energetski objekat na rijeci Draženica, “Konstruktor” iz Foče na rijeci Krupica i “Kaldera” iz Laktaša za dvije MHE, na Suhoj i Gozvi.
Vlada RS je u svom zaključku zadužila Ministarstvo energetike da u roku od četiri mjeseca raskine ugovor s koncesionarima koji traže sporazumni raskid i izvrši povrat dostavljenih čekova na ime garancije za izvođenje. Ukoliko do realizacije ugovora nije došlo iz objektivnih razloga, predlaže se mogućnost povrata sredstava uplaćenih na ime jednokratne koncesione naknade.
U Udruženju koncesionara RS kažu da investitori u MHE raskid ugovora najčešće traže zbog protivljenja lokalnih zajednica i stanovništva izgradnji energetskih objekata, te pogrešno utvrđene vodoprivredne osnove.
“Pokazalo se da čak 30 odsto vodoprivrednih osnova ne odgovara stanju na terenu, čime su koncesionari dovedeni pred zid”, ističe Nenad Opačić, predsjednik Upravnog odbora tog udruženja.
Vlada RS je dodijelila 107 koncesija za izgradnju MHE, uglavnom u doba premijera Pere Bukejlovića. Projekat se suočio sa brojnim problemima zbog kojih su do sada izgrađena samo tri energetska objekta. Vlada je zbog toga, prije dvije godine, zadužila resorna ministarstva da u razgovorima s koncesionarima identifikuju probleme i ponude način njihovog rješavanja.
U Ministarstvu energetike navode da su ih koncesionari u proteklom periodu upoznali s problemima koji se uglavnom odnose na novelaciju vodoprivredne osnove, nepostojanja planske dokumentacije, sporost u rješavanju zahtjeva opština i “ćutanje” administracije.
Većina koncesionara, kako ističu, smatra da će najveći problem predstavljati priključenje MHE na mrežu “Elektroprivrede RS”, jer to preduzeće od njih traži da finansiraju mnogo veću dužinu dalekovoda nego što je to realno, a s ciljem da na njihov račun izgradi ili poboljša stanje distributivne mreže.
Kao primjer navode slučaj MHE R-S-1 na rijeci Sućešci instalisane snage 1,7 megavata, koncesionara “Energy Zotter Bau” iz Austrije. Ta elektrana, koja je puštena u rad, radi s ograničenom snagom od 0,3 megavata i isporučuje manju količinu struje s obzirom na to da postojeća mreža nije adekvatna, a izgradnja dalekovoda dužine 16 kilometara projekat čini neisplativim.
Drugi slučaj je MHE na pritoci Neretve, preduzeća “Marvel” iz Istočnog Sarajeva, za čije priključenje na mrežu se, prema zvaničnom stavu “Elektrohercegovine”, mora graditi dalekovod dužine 34 kilometra.
Vlada RS je stoga preporučila distributivnim preduzećima ERS da za objekte za koje je dodijeljena koncesija za izgradnju MHE predlože optimalna tehnička rješenja za njihovo priključenje na mrežu. U slučaju da to rješenje, zbog neizgrađenosti mreže, dovodi u pitanje ekonomsku opravdanost objekta, Vlada je pozvala distributivna preduzeća ERS da razmotre mogućnost da u dogovoru s koncesionarom učestvuju u rješavanju tog problema.
U Udruženju koncesionara pozdravili su taj zaključak Vlade, smatrajući da ide u dobrom pravcu, dok ga u Upravi ERS nisu htjeli komentarisati, upućujući nas da to “razjasne” nadležni u resornom ministarstvu. Nezavisne novine