BEOGRAD, Ove nedjelje u pojedinim velikim trgovinskim lancima poskupio je hljeb “sava” za oko 15 odsto. Vodeći prodavci podigli su cijenu bijele vekne sa 38 na 44 dinara. U većini trgovinskih lanaca “Delta maksiju”, “Idei”, “Rodi”, “Merkatoru” cijena bijelog hljeba, zavisno od dobavljača, poskupjela je sa 38 dinara na oko 44 dinara.
“Klas” i Beogradska pekarska industrija (BPI), cijene su povećali još u avgustu, ali su velike trgovine na uštrb svoje marže sve do ove nedjelje prodavale veknu “save” po cijeni od 38 dinara. Ove pekare, inače, mahom snabdijevaju beogradsko tržište, ali cijene su podigle i pojedine privatne pekare, koje nisu pozajmile brašno iz rezervi.
– Samo u protekla tri mjeseca cijena brašna se udvostručila, što je rezultiralo radikalnim povećanjem troškova u proizvodnji pekarskih proizvoda u svijetu pa tako i u Srbiji – rekao je Nuri Šahid, direktor BPI i “Klasa” i dodao da će ostati na tom nivou u narednih nekoliko mjeseci. – Ipak, zahvaljujući vladinoj uredbi o hljebu izbjegnuto je poskupljenje te namirnice, jer realna cijena standardnog hljeba “sava” trebalo bi da iznosi 50 dinara.
I mada je nedavno resorno ministarstvo istaklo da će država spriječiti povećanje cijene hljeba pozajmljujući pekarima 100.000 tona pšenice iz Robnih rezervi, pojedini proizvođači ipak dižu cijene.
– Cijenu od 38 dinara dužni da zadrže jedino manji pekari koji dobijaju pšenicu iz Robnih rezervi – kaže Zoran Pralica, predsjednik Unije pekara Srbije i dodaje da su i velike pekare imale pravo da zatraže pšenicu iz rezervi. – Inače, uredba o obaveznoj proizvodnji nije promjenila način poslovanja većine manjih pekara. Mnogi od njih su tako radili i prije donošenja ovog propisa. Beli hljeb “sava”, zbog velike potražnje, kod pojedinih pekara čini čak 90 odsto dnevne proizvodnje.
Pralica smatra da je bilo mjesta da se cijena vekne od 38 dinara zadrži do proljeća, međutim, cijene su sada šarolike u Srbiji i kreću se najčešće od 28 do 38, a sada i do 44 dinara. Ali, dodaje, u ovom momentu poskupljenje je preuranjen potez, jer kupac, ako već ima izbora svakako će težiti da pazari jeftiniju veknu.
Poslovanje
Većina trgovaca smatra da je apsurdno da država uređuje plaćanje računa i vraćanje robe. Time se direktno miješa u poslovanje. Potrošačima je važno da hljeba ima dovoljno, a naročito bijelog, koji kupuje veliki broj građana, ističu u trgovinskim lancima.
Kontrola
– Svaki kontrolisani pekar mora da dokaže da je proizveo količinu i vrstu hljeba koju predviđa uredba – kaže Dušan Pajkić, direktor Generalnog inspektorata Ministarstva poljoprivrede.
– Novčane kazne za one koji se ne pridržavaju propisa kreću se od 100.000 do 2.000.000 dinara. Ali, dodaje, ono što je sada trn u oku je propis Ministarstva trgovine i usluga po kojem marža ne smije da pređe devet odsto, a povraćaj robe može da iznosi do pet odsto od nabavljene dnevne količine. Uvedena je i obaveza prodavaca da isporučeni hljeb plate proizvođačima u roku od 20 dana od prijema računa. Novosti
Ode nam “sava” na 44 dinara
