BEOGRAD, Način indeksiranja penzija, predviđjen izmjenama penzijskog zakona, nije prihvatljiv jer ne uzima u obzir rast zarada, kažu stručnjaci.Na predstavljanju studije “Penzijski sistem u Srbiji – dizajn, karakteristike i preporuke”, u Centru za liberalno-demokratske studije (CLDS), autor Katarina Stanić rekla je da su u oblasti penzijskog sistema urađene najveće reforme i navela da neke procjene ukazuju na uštede koje se mjere desetinama procentnih poena BDP-a u periodu od 2002. do danas.
Od 2001. do 2003. godine penzijski sistem je bio definisan tako da bodovna formula, kojom se određuje visina prve penzije, jako dobro povezuje radnu istoriju sa visinom penzije, tako da što je neko duže radio imaće veću penziju ili što je više zarađivao u prošlosti, penzija će biti veća, objasnila je Stanićeva.
Studija ističe važnost ostvarenja oba cilja penzijske politike, a to su održive ali i adekvatne penzije, tako da način indeksiranja u predloženim izmjenama penzijskog zakona na srednji, a pogotovo duži rok, nije prihvatljiv sa aspekta adekvatnosti penzija, te bi za koju godinu trebalo revidirati indeksaciju tako da se u obzir uzima rast zarada.
Stanićeva je kazala da je starosna granica, u kombinaciji sa demografskim podacima, trenutno i za žene i za muškarce dovoljno visoka, te je u narednom srednjoročnom periodu ne treba izjednačavati.
Kriterijumi za invalidsku penziju koji su 2003. značajno promjenjeni daju evidentne rezultate u vidu smanjenja broja invalidskih penzionera, ocjenila je ona i primjetila da su u sistemu ostale neke iracionalnosti i na njima treba raditi u narednom periodu.
To se prije svega odnosi na beneficirani radni staž, koji se po predloženom zakonu zapravo djelimično vraća na rješenje iz 2003. godine, a 2005. godine kriterijumi za odlazak u penziju po beneficiranom stažu izuzetno su ublaženi, smatra Stanićeva.
Prema njenoj ocjeni, ukoliko se predložene izmjene zakona usvoje, opet se ne zatvara prostor za unapređenja formule kada je u pitanju beneficirani radni staž, s obzirom na to da ovi penzioneri i dalje ostaju u povoljnijem položaju od ostalih.
Što se tiče minimalnih penzija, Stanićeva je ukazala da korisnik minimalne penzije nije nužno siromašan i navela da su korisnici minimalne penzije u najvećem broju žene sa 15 do 25 godina staža, što može da bude posljedica izbora žena da u jednom dijelu životnog perioda ne rade i ostanu kod kuće sa porodicom. Kada je u pitanju borba protiv siromaštva, podizanje minimalne penzije nije odgovarajući način, već treba razmisliti o boljem načinu spriječavanja siromaštva starih, rekla je Stanićeva.
Porodične penzije su izuzetno niske – gotovo 90.000 korisnika prima ispod 11.000 dinara, a oko 30.000 penziju u vrijednosti od 7.500 do 8.000 dinara mjesečno, navela je Stanićeva. Tanjug