SARAJEVO, Nenaplativi krediti čine 8,7 odsto ukupnih kreditnih plasmana komercijalnih banaka u BiH i njihov rast biće nastavljen do kraja ove godine, kazao je Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH.
On je ocijenio da su banke u protekle dvije godine od početka svjetske finansijske i ekonomske krize uspjele da očuvaju likvidnost i povećaju štednju, ali da, sa druge strane, nisu imale dovoljno razumijevanja za probleme klijenata.
Komentarišući postojeću ekonomsku situaciju u BiH, Kozarić je naglasio da je primjetan blagi oporavak, ali da se još ne može govoriti o izlasku zemlje iz krize.
Da li su komercijalne banke u BiH pozitivno odgovorile na izazove krize, prije svega u svjetlu toga da ih je Centralna banka značajno rasteretila kroz redukciju stopa obaveznih rezervi kako ne bi zaustavile kreditiranje?
KOZARIĆ: Jasno je da su banke pokazale otpornost na izazove krizne situacije i uz nadgledanje Centralne banke BiH bile likvidne cijeli period. Sada su, pak, prelikvidne jer imaju oko 1,4 milijarde KM iznad zakonom propisane obavezne rezerve. Iz toga se može zaključiti da banke nemaju dovoljno projekata da kreditiraju ili da su pooštrile kriterije upravljanja rizicima u odnosu na pretkrizni period. Dakle, banke su pozitivno odgovorile na krizu kada je u pitanju likvidnost i zadržavanje povjerenja građana imajući u vidu da je štednja povećana.
Sa druge strane, može se reći da nisu adekvatno odgovorile na krizu po pitanju razumijevanja klijenata, jer je očito da su neki klijenti ne svojom krivicom došli u situaciju da ne mogu servisirati svoje obaveze, a da su pojedine banke neselektivnim mjerama sve klijente teretile povećanjem kamata. Neke banke nisu bile spremne da upravljaju krizom na pravi način, što im se sada vraća kao bumerang, jer imaju problema sa zadržavanjem klijenata dok banke koje nisu preduzimale radikalne mjere bilježe rast depozita, štednje, pa čak i kredita. Neke banka, dakle, nisu vodile dovoljno računa o klijentima, već o sopstvenim rezultatima i zadovoljenju svojih osnivača.
Iz izvještaja agencija za bankarstvo evidentan je porast dospjelih potraživanja, odnosno rast rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke. Očekujete li da se taj trend nastavi do kraja godine, pa možda čak i u 2011?
KOZARIĆ: Do kraja godine će se sigurno nastaviti rast nenaplativih kredita koji sada iznose 8,7 odsto od plasmana, dok prag prihvatljivosti iznosi 10 odsto. Ovdje treba imati u vidu da su mnoge banke značajno ispod prosjeka od 8,7 odsto, a samo jedna banka ima iznad 20 odsto i diže cijeli prosjek. Činjenica je, takođe, da banke moraju vršiti rezervisanja i da je to uticalo na pad njihovih profita za 70 odsto u prošloj godini, što je nastavljeno u prvom polugodištu 2010, što jasno govori da ta rezervisanja moraju biti prisutna. Mnogi prate samo dužničku stranu, ali je vrlo važno, što je uloga entitetskih agencija za bankarstvo, da se zaštite depozitari. Svi bi bili u dosta težoj situaciji da se, ne daj bože, došlo u situaciju da banke ne mogu odgovoriti na zahtjev depozitara. Još izraženije bi se postavljala pitanja kome su sredstva plasirana, kakva su bila obezbijeđenja i zašto je taj procenat tako visok. Komercijalne banke imaju trostruku odgovornost – prema depozitarima, osnivačima i klijentima. Upravljanjem rizicima treba raditi na način da sve tri kategorije budu zadovoljne, što jeste teško, ali je moguće.
Pojedini analitičari zbog pozitivnih ekonomskih pokazatelja, poput rasta industrijske proizvodnje i izvoza, govore o izlasku zemlje iz krize, dok ste Vi dosta oprezniji. Da li se slažete s ocjenama da je tržište rada ključni parametar i da se bez smanjenja nezaposlenosti ne može govoriti o kraju krize?
KOZARIĆ: U pravu ste. Ja ne sporim da postoje određeni pomaci kada je u pitanju ekonomska aktivnost, kao što je povećanje izvoza za 33 odsto, dok je u isto vrijeme uvoz porastao za samo četiri odsto. Sa druge strane, stalno ukazujem da se ne može govoriti o izlasku iz krize ako imamo stopu nezaposlenosti od 24 odsto, učešće sive ekonomije od 30 odsto, značajan spoljnotrgovinski deficit, te budžetske deficite na svim nivoima. Ne možemo govoriti o izlasku iz krize, već o blagom oporavku koji će biti dugotrajan. Kriza je još veoma prisutna u BiH i svi akteri koji donose odluke moraće o tome voditi računa.
Zbog čega je BiH i dalje vezana za Karensi bord, odnosno koje je uslove potrebno ispuniti da dobijemo “vlastitu” monetarnu politiku?
KOZARIĆ: Rekao bih da mi i sada imamo vlastitu monetarnu politiku, ali po principima Karensi borda, koji jeste jedan konzervativni model koji ne daje dovoljno instrumenata monetarne politike za instituciju kao što je Centralna banka. Međutim, činjenica da se on uvodi u rovita makroekonomska okruženja jasno govori da mi još nismo spremni za promjenu postojećeg modela. Čak i mnogo jače zemlje poput Njemačke, Italije i Francuske, svoj monetarni suverenitet prenijele su na Evropsku centralnu banku, što jasno govori da monetarna stabilnost, koja postoji u EU, a koja je Karensi borodom donesena u BiH, nema alternativu. Moguća su određena osvježenja modela u narednom periodu, ali ovaj princip daje dovoljno nezavisnosti Centralnoj banci i ravnopravan status svim građanima i privrednim subjektima da mogu računati s konstantnom monetarnom politikom bez iznenađenja sa niskom inflacijom i promjenom kursa domaće valute. Makroekonomska stabilnost je izuzetno važna za BiH i bojim se da bi s promjenom odnosa prema monetarnoj politici nastalo mnogo problema.
Rezanje javne potrošnje zadatak novih vlasti
Koliko rast javne potrošnje “guši” privredni oporavak zemlje?
KOZARIĆ: Upravo javna potrošnja, koja u FBiH iznosi 47 odsto, a u RS 42 odsto bruto društvenog proizvoda zemlje, govori da imamo veoma skupu administraciju koju ovako slaba ekonomija ne može na duži rok izdržavati. Opterećenje se posebno oslanja na realni sektor koji “hrani” administraciju iz direktnih poreza, doprinosa i indirektnih poreza. Ta situacija jasno govori da ko god formira vlast nakon ovih izbora kao prvi zadatak, ako želi dobrobit za građane, ima borbu s javnom potrošnjom. Nezavisne novine
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ako država otkupi kreditna zaduženja građana koji su u švajcarskim francima /zaduženje će onda biti u KM/, onda će zasigurno nivo nenaplativih kredita da bude manji od 8,7%. Ovaj korak čini Mađarska vlada.
Kozarić tvrdi da moguća su određena osvježavanja modela karensi borda ali i ovakav daje dovoljno nezavisnosti Centralnoj banci i ravnopravan status svim građanima i privrednim subjektima da mogu računati sa konstantnom monetarnom politikom, bez iznenađenja, sa niskom inflacijom i promjenom kursa domaće vaute.Uz svo uvažavanje Kozarića, u ovoj izjavi ima nešto što nije tačno.Konstantna monetarna politika bez iznenađenja u promjeni kursa domaće valute je u redu, ali nezavisnost centralne banke, ravnopravan položaj uvoznika i domaćih proizvođača i izvoznika u modelu karensi borda nije moguć niti je inflacija posledica promjena kursa nego uzrok.Vjerujem da Kozarić ima ozbiljan razlog za ovako sročenu izjavu koja svakako nije posledica njegovog nedovoljnog poznavanja međuzavisnosti elemenata koje je u izjavi obuhvatio.