Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    CAPITAL-ne teme: Kako smo građanima uštedjeli preko 50 miliona maraka

    1. Januara 2026. — 09:59

    Srećna Nova 2026. godina

    1. Januara 2026. — 00:01

    Izgradnja zgrade fakulteta na Palama kasni tri godine

    31. Decembra 2025. — 12:44

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Amerikanci žele da vide sve tačke ugovora Rusa i novog partnera

    2. Januara 2026. — 07:30

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22

    Kina pustila u rad impresivnu hidroelektranu

    28. Decembra 2025. — 10:30

    Rusi pregovaraju sa mađarskim MOL-om o prodaji NIS-a

    25. Decembra 2025. — 15:29

    Najbogatiji u 2025. zaradili rekordnih 2,2 biliona dolara

    2. Januara 2026. — 08:02

    Kako preživjeti decembarsku potrošnju i pokrenuti štednju u januaru

    31. Decembra 2025. — 10:56

    Koliko je evropskih valuta nestalo zbog evra

    31. Decembra 2025. — 09:50

    BiH vodeća u Evropi po doznakama iz inostranstva

    27. Decembra 2025. — 10:33

    Na Banjalučkoj berzi promet veći od miliona maraka

    16. Decembra 2025. — 16:30

    Vlada se na berzi zadužila 66 miliona KM, iduće sedmice planira još 20

    15. Decembra 2025. — 15:16

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Sindikat: Radnici u trgovini danima rade prekovremeno

    31. Decembra 2025. — 13:41

    Gasi se proizvodnja čuvenih marki automobila

    31. Decembra 2025. — 11:52

    Nastavljeno divljanje cijena u Crnoj Gori

    28. Decembra 2025. — 15:15

    Kafa sve skuplja: Klimatske promjene podižu cijene širom svijeta

    28. Decembra 2025. — 09:00

    Koliko košta zimovanje u Srbiji i inostranstvu

    1. Januara 2026. — 12:09

    Još jedan evropski grad uvodi turističku taksu

    1. Januara 2026. — 11:00

    Pored hotelskog smještaja tražen i stan na dan

    31. Decembra 2025. — 08:05

    Hotelijeri na Jahorini imaju velika očekivanja od ove sezone

    28. Decembra 2025. — 13:40

    Njemačka uvodi nova pravila od 2026: veći minimalac, skuplji prevoz i poreske izmjene

    2. Januara 2026. — 09:45

    Amerikanci žele da vide sve tačke ugovora Rusa i novog partnera

    2. Januara 2026. — 07:30

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22

    Njemačkoj nedostaje 120.000 vozača kamiona

    30. Decembra 2025. — 07:58
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Koliko je evropskih valuta nestalo zbog evra

    31. Decembra 2025. — 09:50

    Mogu li naučnici da spasu industriju čokolade?

    29. Decembra 2025. — 08:08

    Kina testirala voz brzine 800 km/h

    26. Decembra 2025. — 14:00

    Na hiljade neželjenih božićnih poklona se prodaje na internetu

    26. Decembra 2025. — 12:15

    Indija pretekla Japan, cilja Njemačku i treće mjesto u svjetskoj ekonomij

    2. Januara 2026. — 09:00

    Još jedan evropski grad uvodi turističku taksu

    1. Januara 2026. — 11:00

    Gasi se proizvodnja čuvenih marki automobila

    31. Decembra 2025. — 11:52

    Šta to guši njemačke kompanije?

    31. Decembra 2025. — 09:43
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Ruralno bankarstvo nema tržište

Ruralno bankarstvo nema tržište

capital.bacapital.ba13. Augusta 2010. — 06:559 komentara2 minute čitanja

BANJALUKA, Banke u Republici Srpskoj slabo su zainteresovane za kreditiranje poljoprivredne proizvodnje zbog velikog rizika i nepostojanja većih privrednih gazdinstava koja bi bila njihovi klijenti, smatraju ekonomisti.

Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, ukupni plasmani za finansiranje poljoprivrede, lova i ribolova u prvom kvartalu ove godine iznosili su 117.899.000 maraka.
– U istom periodu prošle godine ukupni plasmani za finansiranje poljoprivrede iznosili su 94.636.000 maraka, što znači da je ove godine zabilježen rast ovih kredita – kazali su u Agenciji za bankarstvo RS.
Direktor Ekonomskog instituta RS Duško Jakšić kaže da RS nema velikih gazdinstava, kao ni pravu tržišnu proizvodnju.
– Malo je naših poljoprivrednika koji bi mogli da se upuste u neku veću tržišnu proizvodnju i sigurno je da to utiče da nivo kredita plasiranih u poljoprivredu – istakao je Jakšić.
Ekonomista Siniša Pepić kaže da su, bez obzira na to što potražnja za hranom na svjetskom tržištu konstantno raste, ulaganja u poljoprivredu u padu.
– Tržište trenutno vapi za jačim razvojem poljoprivrede, koji neko treba i da finansira. Ruralno bankarstvo sa sobom nosi specifične rizike, zbog čega je na području Republike Srpske marginalizovano – kaže Pepić.
On ističe da je u većini slučajeva nivo prihoda u ruralnim područjima značajno niži od prihoda u urbanim sredinama, a da poljoprivreda, koja je pod direktnim uticajem prirodnih nepogoda, primarni izvor otplate kredita i izvor depozita.
– Neriješeni imovinskopravni odnosi i nepostojanje kompaktnosti poljoprivrednih posjeda predstavljaju dodatni izazov za banku u smislu obezbjeđenja plasmana čvrstim kolateralom i mogućnosti da se naplati u slučaju nemogućnosti redovne naplate kredita – kazao je Pepić.
On smatra da dolazi vrijeme ekspanzije poljoprivrednog biznisa jer je selo korišćenjem novih komunikacijskih tehnologija sve manje izolovano.
– Republika Srpska i BiH trebalo bi da ovo iskoriste kao šansu za razvoj ruralnog bankarstva – kazao je Pepić.
Poljoprivrednici ističu da je povećanje proizvodnje u današnjim uslovima veoma teško, s obzirom na to da se banke veoma teško odlučuju da im odobre kredit.
Evropa
Siniša Pepić kaže da se na primjeru Evrope može vidjeti da zadružne banke, koje pokrivaju ruralna područja, danas imaju značajnu konkurentsku prednost.
– Ove banke dobar dio profita ponovo usmjeravaju u lokalne zajednice – istakao je Pepić.  Glas Srpske

vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakTuristi kupuju samo lubenicu
Sljedeći članak Bez posla 200.000 mladih

Povezani članci

NOVOSTI 02 minute čitanja

Njemačka uvodi nova pravila od 2026: veći minimalac, skuplji prevoz i poreske izmjene

NOVOSTI 02 minute čitanja

Indija pretekla Japan, cilja Njemačku i treće mjesto u svjetskoj ekonomij

9 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. rakovic 13. Augusta 2010. 09:47

    Ovdje nedostaju podaci o plasmanu MKO na selu. Sigurno je da bi neke MKO mogle da se transformišu ili da se fokusiraju na ovo tržište. Procjena rizika na bazi kolaterala predstavlja izraz neznanja. Rizik se cijeni iz djelatnosti, a kolateral samo umanjuje rizik. Malo bankara zna bilo šta o poljoprivredi.

    Odgovori
  2. Ager Publicus 13. Augusta 2010. 10:07

    @rakovic
    mislis nedostaju lazne evidencije MKO-a o “plasmanima” u poljiprivredu. Nije toliki problem sto bankari imaju malo znanja o poljoprivredi koliko je zbilja zabrinjavajuce sto “farmeri” ne znaju da rade svoj posao a pogotovo ne znaju kako da stvore profit.
    Podjimo samo do cinjenice da su prinosi svih usjeva mizerni, navodnjavanja skoro da i nema, u stocarstvu proizvodnja najcesce ne dostigne ni granicu rentabilnosti, uzgajaju se pasmine i hibridi od kojih su neki vec odavno izbaceni iz komercijalnog uzgoja u Evropi, ne primjenjuju se agrotehnicke mjere i da ne nabrajam dalje.
    Ovo je samo pocetak “price o riziku” vezanom za plasmane u poljoprivredni sektor.
    Sto se tice “kolateral”-a kako ovde neki vole da ga krste a radi se zapravo o zalogu on je kod “farmera” skoror uvijek neadekvatan jer se mahom radi o skoro neutrzivim nekreteninama i opremi cija su godista i tehnicke karakteristike vise za kakvog tehnickog muzeja nego za eventualnu prodaju na aukciji.
    Dakle, jednoga dana kada stasaju farmeri koji znaju svoj posao i jos k tome nauce kako da ostvare profit desice se i naglo uvecanje plasmana u polj. sektor.

    Odgovori
  3. rakovic 13. Augusta 2010. 11:01

    jednoga dana ili na sveto nikad…. A bankari samo treba da se načekaju. Vlada treba da apeluje, a ministarstvo da da podsticaje za razmišljanje. A kako da seljaci išta znaju o poljoprivredi. ko ih to školuje, ko im pomaže?

    Odgovori
  4. optical 13. Augusta 2010. 11:56

    Saglasan sa vašim komentarima. Problem je što su poljoprivrednici prepušteni sami sebi a iz brojnih razloga od kojih ste i vi naveli neke rizik plasmana u ovaj sektor je zaista velik. Banke koje su profitno orijentisane nemaju interesa da toliko rizikuju. Rakovic, na forumu si pokrenuo temu o IRB koji je najviše zakazao upravo u ovoj oblasti što zbog nedostatka znanja a što zbog nezainteresovanosti. Pored edukacije i plasmana nedostaje infrastruktura, kvalitetne subvencije, zaštita od strane države, osigurano tržište, specijalizovane osiguravajuće kuće itd, itd.

    Odgovori
  5. rakovic 13. Augusta 2010. 12:00

    @optical
    Kada nazuješ opanke i malo prohodaš po blatu vidiš da sve i nije tako crno i da može dosta da se uradi. To je pitanje koje sam zaista uočio kao izuzetno važno, jer je izvor masovnog zapošljavanja. Zato svi moraju da rade, ako budu čekali seljake, gledaće u pustu zemlju. Eto, samo jedno pitanje: Ko će pregovarati poglavlje o poljoprivredi sa EU?

    Odgovori
  6. jazavac 13. Augusta 2010. 12:03

    1. Poljoprivreda jedva profitabilna, banke idu za profitom kao Garfild za lazanjama.
    2. Banke nisu segmentirane. Sve pricaju o strategiji razvoja MSP, a zapravo gledaju kako da se podvuku pod corporate klijente makar i 5 u redu, jer to nosi manje truda ali i veci rizik, sto njihove direktore pretjerano ne brine. Gledaju da ogule onog ko sad ima pare (ne racunajuci da bi taj mogao da oguli njih), umjesto da gledaju da stvaraju sebi profitabilne a lojalne klijente.
    3. Gospodin Pepic se predstavlja kao “ekonomista”, a zapravo je direktor Rajfajzena za BL. Ako vjeruje u ovo sto prica, sto on ne da kredite poljoprivredi?
    4. Vlada subvencionise poljoprivredu desetinama miliona godisnje.

    Odgovori
  7. optical 13. Augusta 2010. 12:19

    Da, poljoprivreda je jedna od naših šansi. Pored velikog potencijala za zapošljavanje ona je preduslov i za biološki opstanak našeg naroda na ovim prostorima. Poljoprivreda neznači nužno život na selu ali to podrazumjeva. Selo je generator populacije ali da bi se živjelo na selu potrebno je da postoje svi oni uslovi koji postoje u gradu. Mi nemamo pravo da sebi dozvolimo ni pedalj neobrađene zemlje a u stvarnosti se dešava potpuno suprotno.
    Jazavac, činjenica je da vlada daje subvencije ali nemoj da ulazimo u raspravu kojoj ovdje nije mjesto.
    Svi koji su radili u bankarstvu znaju da našem seljaku domaćinu više vrijedi njegovih dunum neutržive zemlje nego ministru čitav budžet.

    Odgovori
  8. brkoug 13. Augusta 2010. 20:52

    Banke su ono što su. Unapređivanje poljoprivrede koja je uz energetiku jedini naš realni strateški pravac razvoja, nije problem banaka nego Vlade. Tačno je da Vlada izdvaja određene podsticaje za poljoprivredu, ali ako se saberu sredstva koja je Vlada dala za spašavanje 20 propalih preduzeća i podsticaji za poljoprivredu, vidi se da je za spašavanje 1200 radnih mjesta dato skoro koliko i za unapređenje poljoprivrede u kojoj radi i od koje živi oko 300.000 naših građana.Nisam ubjeđen da su ispravne tvrdnje da naši zemljoradnici nisu robni proizvođači, jer je nedavno objavljena lista izvoznih roba u kojoj su poljoprivredni proizvodi na visokom mjestu. Često sam u kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i tvrdim da bi i naš seljak mogao biti konkurentan u nekim poslovima poljoprivredne proizvodnje,ako bi imao tržišnu sigurnost svojih kolega u EU. Znam nekoliko krupnih farmera koji proizvode mlijeko i kojima je najveći problem nesigurna cijena i redovnost isplate, iako je sa mljekarom ugovorena (mislim na mljekare Tuzla i Teslić-za druge ne znam), a problem im je i nesigurnost u visini i redovnoj isplati podsticaja.Zadružne, agrarne i slične banke tamo gdje postoje imaju zbog specifičnosti poljoprivrede drugačiji tretman u propisima koji ih ne favorizuje, ali uvažava njihovu usmjerenost na poljoprivredu. Uvjeren sam da bi jedna takva banka mogla i sa sredstvima IRB više učiniti nego postojeći mehanizam preko poslovnih banaka koje nemaju nikakvu drugu ulogu osim maksimizacije dobiti uz minimalan rizik vlasnicima.Takođe smatram da privatizacija Razvojne banke nije bila rezultat ozbiljne studije nego nekih drugih razloga i to sam tada nadležnma ukazivao. Na žalost prevagnuli su ti drugi razlozi i izvršen je prelaz preko gospodina Majkla DŽordževiča (uz dogovorenu naknadu) da bi Ljubljanska banka dobila bivšu SDK, preregistrovanu u Razvojnu banku.Konačno,uz ovakve kamate i u ovakvim nazovi tržišnim i administrativnim uslovima, možda su seljaci i u pravu što izbjegavaju uzimanje kredita.

    Odgovori
  9. jazavac 13. Augusta 2010. 21:00

    S poljoprivredom kubure i skoro sve zemlje EU, tezak je to problem, i poljoprivreda i stocarstvo.
    Prodaja Razvojne banke bila je grehota. To je bila jaka drzavna banka, bez ikakvih hipoteka i problema iz proslosti, odlicno kapitalizovana i sa solidnim kadrovima.

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

CAPITAL-ne teme: Kako smo građanima uštedjeli preko 50 miliona maraka

1. Januara 2026. — 09:59012 minuta čitanja

BANJALUKA – Godina 2025. je jedna od onih koju su pojeli skakavci. Tako bi se najkraće, a opet sveobuhvatno, moglo opisati ono čemu smo svjedočili u proteklih 365 dana.

Srećna Nova 2026. godina

1. Januara 2026. — 00:01

Izgradnja zgrade fakulteta na Palama kasni tri godine

31. Decembra 2025. — 12:44

Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

31. Decembra 2025. — 12:22

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.