BEOGRAD, Očekujemo da će vrijednost izvoza poljoprivrednih proizvoda u 2010. iznositi oko dvije milijarde dolara, što je na nivou ostvarenom i u prethodne tri godine, izjavio je Tanjugu istraživač Centra za naučno istraživački rad Privredne komore Srbije (PKS) Vojislav Stanković.
On je napomenuo da je to maksimum koji u ovom trenutku može da ostvari poljoprivreda, uz napomenu da će i uvoz biti nešto veći, iznosiće oko 1,4 miliajrde dolara, što znači da se može računati na suficit od 600 miliona dolara, što je približno na prošlogodišnjem nivou.
Stanković navodi da su prvoj polovini ove godine rezultati bili dobri, ali da nećemo, u periodu do kraja 2010, imati dovoljno prozvoda za značajnije povećanje izvoza, jer je rod biljnih kultura podbacio, zbog izuzetno hladnog vremena u vrijeme cvetanja, kao i čestih nepogoda -kiša, poplava i pojave klizišta.
Poljoprivreda je, inače, za šest mjeseci ostvarila izvoz od 980 miliona dolara, što je za 6,3 odsto više nego u istom periodu lani, a njeno učešće u ukupnom izvozu Srbije iznosilo je 20,5 odsto. Do rasta izvoza došlo je samo po vrijednosti, ali ne i prema fizičkom obimu, koji je na istom nivou, ili čak i nešto manji nego lani, što je prije svega posljedica rasta cijena izvoznih proizvoda – kukuruza i ranog jagodičastog voća, jer je rod maline podbacio u Poljskoj i Čileu, naveo je Stanković.
Stručnjak PKS je istovremeno ukazao na značajan pad proizvodnje ozimih usjeva, posebno pšenice, koja će prema najnovijim procjenama maksimalno dostići oko 1,6 miliona tona, što će pokriti domaće potrebe, ali će samo malo preostati za izvoz.
Stanković navodi da je ove godine ostvarena manja proizvodnja pšenice i u Mađarskoj i Rumuniji, koji su naši konkurenti u izvozu žitarica, a pojavila se i mogućnost za izvoz hljebnog žita i na Bliski istok koju naši eksporteri neće moći, zbog umanjene produkcije, da iskoriste.
Ove godine je, osim toga, značajno manji rod i ranog voća – breskve, kajsije, višnje, pa je izvoz umanjen, iako su Rusi nešto aktivniji na našem tržištu, ali nažalost postoje brojni posrednici pri izvozu, što mnogo obara cijenu, kaže Stanković.
Proizvodnja industrijskog bilja biće stabilna, kao i kukuruza, uz pad oko tri do četiri procenta, ali se očekuje i manji rod jesenjeg voća -šljiva i jabuka, kao i umanjena proizvodnja povrtarskih kultura.
Stanković je ukazao da se predviđa i značajan pad stočarstva, čija proizvodnja je u stalnom padu od jedan od tri odsto godišnje, već u dužem razdoblju, a ograničene su i mogućnosti izvoza svežeg svinjskog mesa, jer zbog vakcinisanja svinja protiv svinjske kuge u našoj zemlji, dozvoljen je izvoz samo prerađevina.
“Posebno je u velikoj krizi proizvodnja goveda i daleko smo od dostizanja izvozne kvote i bez promjene agrarne politike. Za sada se ne vide, u dogledno vrijeme, mogućnosti za veći izvoz berbi bifa; lani je izvezeno tek 970 tona, što je oko 11 odsto kvote, a samo bi Pešter mogao da hrani pola Evrope svojom junetinom i jagnjetinom”, ističe Stanković.
Poljopriveda, prema njegovim riječima, ima neograničene mogućnosti izvoza, ali joj treba pomoći i u nju ulagati. Realno postoji mogućnost da do 2030. godine izvoz poljoprivrednih proizvoda dostige devet do 10 milijardi dolara.
Potrebno je uraditi program poljoprivredne proizvodnje za 10 godina, uvažavati klimatske i geografske uslove, vodeći računa o ravnomjernijem i održivom razvoju na nivou regiona.
Stanković smatra da treba subvencionisati proizvodnju za izvoz, za šta je preduslov značajnije povećanje agrarnog budžeta.
Takođe treba osnovati specijalzovanu agrarnu banku koja će kreditirati samo proizvodnju za izvoz, uz kamatne stope primjerene poljoprivredi, za kratakoročne zajmove najviše od osam do 10 odsto, a za dugoročne od pet do šest procenata.
Agrarni budžet bi morao da iznosi od 10 do 12 odsto vrednosti BDP-a, prioritet treba da dobiju poljoprivredne djelatnosti koje su izvozno orijentisane, prije svega stočarska, voćarska, povrtarska i proizvodnja u vinogradarstvu.
Stanković je ukazao da će EU do 2018. godine imati defict na tržištu od oko 450.000 do 500.000 tona kvalitetnog junećeg mesa. Situacijua u EU, u pogledu mljeka i mlječnih prerađevina nije baš sjajna i tu se pojavljuju velike mogućnosti za naš izvoz, tvrdi ekspert PKS.
Prema riječima Stankovića, za izvoz voća i povrtarskih kultura postoje nesagledive mogućnosti i procjenjuje se da bi u periodu od tri do pet godina mogao da dostigne vrijednost oko jedne milijarde dolara godišnje.
To omogućuje zona slobodne trgovine koja uključjuje CEFTU, Rusiju, Bjelorusiju, od iduće godine i Tursku, a ponovo se otvara i tržište Blisksg istoka.
Tržište arapskih zemalja ima potrebu za junećim mesom, ovčijim i pilećim, a ukazuje se i značajna mogućnost izvoza pšenice na ta područja, što važi i za Tursku, rekao je Stanković.
On je dodao da treba donijeti Zakon o trgovini poljoprivrednim proizvodima, jer značajan dio te proizvodnje u zoni sive ekonomije, gdje se ne znaju tačno ni bilansi najvažnijih agrarnih proizvoda. Tanjug