MARIBOR, Dug Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama po slovenačkim podacima od 31. decembra 2009. godine iznosi 178 miliona evra, a postoje nagađanja da bi u konačnom rješenju pola obaveza prema štedišama preuzela Slovenija, a pola Hrvatska, piše mariborski dnevni list Večer.
Postoje špekulacije da će Slovenija i Hrvatska podmiriti po polovicu svote zamrznutih deviza. Ključ za rješenje mogao bi biti u tome da sve nasljednice bivše Jugoslavije preuzmu garancije nekadašnje jugoslavenske federacije prema starim deviznim štedišama po ključu Međunarodnog međunarodnog fonda (MMF) kojim je sukcesijskim sporazumom iz 2001. određena podjela imovine bivše federacije, a po kojoj je na Sloveniju otpalo 16,3 posto imovine, piše mariborski dnevni list.
Ključ je u činjenici da je za devizne depozite u Jugoslaviji jamčila federacija. I u razgovorima sa Londonskim i Pariškim klubom o preuzimanju duga bivše Jugoslavije uvažio se ključ MMF-a u podjeli finansijskih obveza prema kreditima korištenim za zajedničke potrebe, odnosno federaciju, rekao je u razgovoru za isti list nekadašnji guverner slovenačke centralne banke France Arhar.
Dodao je da je razrez obaveza prema štedišama Ljubljanske banke stvar multilateralnih pregovora u budućnosti pod pokroviteljstvom Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu jer iz prirode nekadašnje devizne štednje za koju je garantovala bivša federacija proizlazi da to nije samo problem Slovenije i Hrvatske, pa rješenje mora biti šire u okviru razgovora svih država nasljednica.
“Prvi uslov za to je da dođemo do zaključne bilanse Narodne banke Jugoslavije i uvodne bilanse Narodne banke Srbije, što se još nije dogodilo iako smo to više puta zahtijevali”, rekao je u razgovoru Arhar koji se u ime slovenačke vlade kao guverner i kasnije najviše bavio pitanjem sukcesije i pregovora o staroj deviznoj štednji nakon raspada SFRJ.
