Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Rafinerija Modriča ponovo pokreće preradu otpadnih ulja

    30. Januara 2026. — 14:18

    Tužilaštvo pokrenulo istragu o požaru na zgradi IRB-a

    30. Januara 2026. — 13:54

    Vlada daje 1,3 miliona KM za održavanje informacionog sistema

    30. Januara 2026. — 13:24

    Kinezi traže radnike u Modriči i Omarskoj

    30. Januara 2026. — 12:05
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Cijena prirodnog gasa u FBiH raste za 3,99 odsto

    29. Januara 2026. — 16:46

    Koprivica tvrdi da je elektroenergetski sistem stabilan

    29. Januara 2026. — 14:59

    Lukoil prodao glavninu imovine američkoj kompaniji

    29. Januara 2026. — 13:25

    Mol kupio vlasnički udio u NIS-u za sumu između 900 miliona i milijarde evra

    26. Januara 2026. — 11:00

    Ko je najzaduženiji na Zapadnom Balkanu?

    29. Januara 2026. — 11:42

    Depoziti stanovništva za godinu dana porasli za dvije milijarde KM

    29. Januara 2026. — 10:48

    Devizne rezerve na kraju novembra 18,28 milijardi KM

    26. Januara 2026. — 15:15

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Spoljnotrgovinski deficit BiH premašio 14 milijardi KM

    11. Januara 2026. — 09:08

    Kako nas trgovci uče da trošimo više nego što planiramo

    29. Januara 2026. — 09:50

    Indija smanjuje carine na uvoz automobila iz EU na 40 odsto

    26. Januara 2026. — 12:10

    Mliječna Milka čokolada proglašena za prevaru godine

    21. Januara 2026. — 14:17

    Njemački lanac supermarketa sa 3.000 radnika pred stečajem

    10. Januara 2026. — 14:47

    Plate na Jadranu prazne domaće ugostiteljstvo

    20. Januara 2026. — 08:29

    U funkciji Centralni informacioni sistem u ugostiteljstvu

    10. Januara 2026. — 11:37

    Banjaluku za 11 mjeseci prošle godine posjetilo skoro 200.000 turista

    8. Januara 2026. — 08:42

    Sarajevo dočekalo 2026. godinu uz porast broja dolazaka i noćenja turista

    7. Januara 2026. — 08:16

    Cijena prirodnog gasa u FBiH raste za 3,99 odsto

    29. Januara 2026. — 16:46

    Koprivica tvrdi da je elektroenergetski sistem stabilan

    29. Januara 2026. — 14:59

    Evropska unija predložila specijalne vize za profesionalne vozače

    29. Januara 2026. — 14:20

    Lukoil prodao glavninu imovine američkoj kompaniji

    29. Januara 2026. — 13:25
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Opala prodaja vodke u Rusiji

    26. Januara 2026. — 10:15

    Googleov AI: YouTube je glavni izvor za odgovore na zdravstvene upite

    25. Januara 2026. — 14:54

    Najbrži voz razvija brzinu od 603 km/h, evo kada će biti u upotrebi

    25. Januara 2026. — 08:01

    Makronove naočale od 659 evra izazvale bum na berzi

    23. Januara 2026. — 09:05

    AI lagano preuzima i školovanje djece

    29. Januara 2026. — 15:39

    Policija opet pretresa Deutsche Bank

    29. Januara 2026. — 10:19

    Cijene nafte porasle na najviši nivo u poslednja četiri meseca

    29. Januara 2026. — 08:15

    Kako je mala evropska zemlja postala broj 1 u proizvodnji automobila

    28. Januara 2026. — 16:19
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Najveći uspjeh evropske saradnje

Najveći uspjeh evropske saradnje

adminadmin26. Jula 2010. — 05:25Nema komentara5 minuta čitanja

LONDON, Najveći putnički avion na svijetu, airbus A380, takođe je i jedan od najvećih uspjeha evropske saradnje, dok ga mnogi smatraju najvećim dokazom uspješnosti projekta unije evropskih zemalja.
 
Zajedničkim snagama izgradile su ga Francuska, Njemačka, Velika Britanija i Španija, koje su u projekat investirale nevjerovatnih 11 milijardi evra. Svaki proizvedeni avion tipa A380 košta između 210 i 230 miliona evra, pa se očekuje da će u deceniji nakon prve isporuke zemlje ulagači moći vratiti svoju investiciju i početi zarađivati na avionu koji ima oko 50 odsto prostora više nego njegov najveći prekookeanski konkurent, boeing 747, i koji može povesti između 555 i 830 putnika, u zavisnosti od konfiguracije.
Osim ove četiri zemlje, gotovo sve ostale zemlje EU, ali i brojne zemlje u svijetu, učestvuju u izgradnji aviona kao kooperanti i dobavljači manjih dijelova i opreme.
Osim ogromne veličine i broja zemalja koje učestvuju u njegovoj izgradnji, ovaj avion jedinstven je još u nečemu. To je jedini avion koji se pravi na četiri lokacije, a izgrađeni dijelovi putuju u brodovima, avionima, kamionima, pa čak i riječnim kanalima preko cijele EU.
Naime, krila i dijelove trupa izrađuju u Velikoj Britaniji, zadnji dio aviona i dijelove od kompozitnih materijala grade u Španiji, a srednji dio trupa i elektroniku u Njemačkoj. Iz ove tri zemlje svi dijelovi putuju u centralnu fabriku u Tuluzu u Francuskoj, gdje se avion konačno sklapa i odakle može da poleti prvi put.
Ali prije isporuke kupcima avion leti u Hamburg, gdje se u njega ugrađuju kabina i unutrašnja oprema.
Radni naziv “Airbusovog” projekta bio je A3XX. Osim o stabilnosti i sigurnosti, “Airbusovi” inženjeri morali su riješiti još jedan veliki problem koji se odnosio na mogućnost slijetanja aviona na postojeće aerodrome. Zbog toga novi avion svojim dimenzijama nije smio da značajno prekorači dimenzije B747, inače bi morali da budu izgrađeni potpuno novi aerodromi.
Operativni troškovi aviona takođe su smanjeni, i u odnosu na B747 manji su za 15 do 20 odsto. Njegov domet veći je za 15 odsto, a samim tim troši manje goriva, pravi manje buke i ekološki je mnogo čistiji od boeinga 747.
Ilustracije radi, zadnji i prednji dio aviona tovare se na brod “Vile de Bordo” u Hamburgu na samom sjeveru Njemačke, odakle se prevoze u Veliku Britaniju. Krila, koja, kako smo rekli, izrađuju u Velikoj Britaniji, se iz fabrika u Bristolu i Broutonu prevoze do luke gdje se utovaraju na brod koji je krenuo iz Hamburga. U San Nazeru u zapadnoj Francuskoj brod utovara velike dijelove aviona među kojima je i nos, a teret se istovara u Bordou. Nakon toga, brod odlazi u južnu Španiju, u grad Kadiz, gdje kupi “stomak” aviona i zadnji dio koji je izgrađen od specijalnih kompozitnih materijala, koje takođe vozi u Bordo. Odatle se dijelovi prevoze riječnim brodovima, a zadnja sekcija puta, dužine oko 70 kilometara, dijelovi aviona tovare se na specijalne kamione odakle se voze u Tuluz, gdje se izvodi konačna faza sklapanja trupa. Zanimljivo je da se transport kopnom obavlja isključivo noću jer je potrebno blokirati kompletan saobraćaj, a na jednom mjestu ivice aviona udaljene su manje od 30 centimetara sa svake strane od okolnih kuća.
Kako bi se ovaj transport uopšte mogao provoditi, bilo je potrebno proširiti i produbiti pojedine riječne tokove, prilagoditi luke, izgraditi specijalne brodove, na pojedinim dijelovima proširiti ceste i ukloniti pomoćne saobraćajne objekte koji su smetali prolazu konvoja sa dijelovima aviona. Na kraju sklapanja avion prvi put leti. Nakon testiranja avion leti za Hamburg, gdje se farba i oprema. Zanimljivo je da je potrebno oko 3.600 litara farbe da bi se ofarbao cijeli avion. Cijela logistika aviona urađena je tako da se omogući proizvodnja četiri aviona mjesečno.
Prvi testni let A380 desio se 25. avgusta 2006. godine. Prvi testni let sa putnicima bio je 4. septembra iste godine. Avion je letio iz Tuluza sa 471 “Airbusovim” radnikom, a to je bio tek prvi u cijelom nizu letova kojima su testirali udobnost putnika. U novembru 2006. obavljen je test kojim je demonstrirana sposobnost aviona da leti 150 časova u tipičnim uslovima eksploatacije.
Avion je oficijelno sertifikate dobio 12. decembra na velikoj proslavi organizovanoj u glavnim prostorijama kompanije u Tuluzu.
Inače, avion je prvi put predstavljen javnosti skoro dvije godine ranije, 18. januara 2005. godine, u prisustvu tadašnjeg francuskog predsjednika Žaka Širaka, tadašnjeg britanskog premijera Tonija Blera, tadašnjeg njemačkog kancelara Gerharda Šredera, premijera Španije Hozea Luiza Zapatera, i još oko 5.000 zvanica.
A380 najambiciozniji je projekat ikad iz oblasti aeronautike. Prva ideja o izgradnji aviona javila se početkom devedesetih godina, kada je “European Aerospace and Defence” (EAD), odnosno firma koja je osnovala “Airbus”, došla na ideju da izgradi džinovski avion koji će zasjeniti boeing 747.
Prva ideja bila je da se dva trupa manjeg airbusa, A340, postave paralelno jedan uz drugog i da se od njih načini jedna cjelina. Time su planirali smanjiti troškove izgradnje jer bi se iskoristila postojeća konstrukcija. Međutim, od te ideje ubrzo se odustalo jer su stručnjaci utvrdili da avion ne bi bio dovoljno stabilan u letu, a bilo bi teško evakuisati putnike u slučaju opasnosti. Konačno je odlučeno da se krene u izgradnju potpuno novog aviona. Odlučeno je da se izgrade dvije palube koje bi bile poredane jedna iznad druge. Zanimljivo je da je i “Boeing” u razvoju svog 747 u prvoj varijanti planirao izgradnju dvije palube jednu iznad druge, ali se od toga ubrzo odustalo jer je utvrđeno da bi avion bio previše težak. Tako su se, umjesto izgradnje dvije palube jedne iznad druge, odlučili da gornja paluba bude znatno kraća, čime je nastao prepoznatljivi oblik aviona koji svoju ljepotu nije izgubio ni do danas.
U međuvremenu materijali za gradnju postali su lakši, pa izgradnja “aviona na sprat” više nije izgledala kao fantazija šezdesetih godina prošlog vijeka, kada je “Boeing” planirao svoj B747.

Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakU minusu 2,7 miliona KM
Sljedeći članak Jelašić ide nazad u pečalbu

Povezani članci

NOVOSTI 02 minute čitanja

Prevoznici iz BiH prekidaju blokadu granica sa EU

NOVOSTI 04 minute čitanja

Unija poslodavaca RS i Konzorcijum Logistika BiH dogovorili hitne mjere

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Rafinerija Modriča ponovo pokreće preradu otpadnih ulja

30. Januara 2026. — 14:1803 minute čitanja

MODRIČA – Rafinerija ulja Modriča nakon 30 godina planira da ponovo pokrene preradu otpadnih ulja, saznaje portal CAPITAL.

Tužilaštvo pokrenulo istragu o požaru na zgradi IRB-a

30. Januara 2026. — 13:54

Vlada daje 1,3 miliona KM za održavanje informacionog sistema

30. Januara 2026. — 13:24

Kinezi traže radnike u Modriči i Omarskoj

30. Januara 2026. — 12:05

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.