LONDON, Britanska javnost suočava se sa bolnom istinom o ekonomskoj situaciji u kojoj se zemlja nalazi – sređivanje javnih finansija glavni je prioritet nove vlade i očekuje se najveće “stezanje kaiša” za posljednjih 30 godina.
Detalji prijedloga budžeta čuvaju se u tajnosti, ali je jasno da predstoji otpuštanje zaposlenih u javnom sektoru i zamrzavanje ili smanjenje plata onima koji ostanu; stradaće i neki socijalni programi kao što su poreske olakšice za ljude koji imaju djecu.
Mjesec dana nakon što je stupio na dužnost, ministar finansija Džordž Ozborn saopštiće u parlamentu kako namjerava da smanji državne rashode i poveća prihode.
Dok se priprema da naciji propiše “gorku pilulu”, Ozborn se trudi da bude optimista:
“Ja to ne vidim kao nešto loše nego kao odlučne mjere kako bismo riješili problem rekordno velikog deficita. Među najvećim evropskim privredama mi imamo najveći deficit, i to u trenutku kada finansijska tržišta pažljivo prate koje zemlje nisu u stanju da svoje dugove drže pod kontrolom. Tim problemom moramo da se pozabavimo” – poručuje Ozborn i dodaje da će novi budžet sadržavati mjere koje su neminovne i neprijatne.
Neki postojeći porezi će najverovatnije biti povećani, a, po svemu sudeći, biće uvedeni i novi.
Gotovo je izvjesno uvođenje novog poreza za banke, kako bi se u državnu kasu vratio dio para potrošenih na njihovo spasavanje u jeku finansijske krize. Možda će skočiti i porez na dodatu vrijednost.
Od onih koji se finansiraju iz državne kase najverovatnije skoro niko neće biti pošteđen.
Vlada najavljuje da će zaštititi fondove za zdravstvo i pomoć siromašnim zemljama, ali će morati da smanji izdvajanja i za odbranu i za školstvo te za sve druge sektore koje finansira.
Ali, u javnosti se već pojavljuju znaci nezadovoljstva.
Na nekoliko desetina univerziteta širom Britanije u ponedjeljak su održani protesti studenata i profesora, koji strahuju da će školstvo ubuduće dobijati još manje para.
Predstavnik Udruženja univerzitetskih profesora Pol Koterel misli da štednja na školstvu ne ide u prilog ekonomskom oporavku.
“Očekujemo da ovog ljeta više od 200 000 mladih sa dobrim ocjenama neće uspjeti da se upiše na fakultete. Za njih zbog mjera štednje jednostavno neće biti mjesta. Većina njih staće u red za pomoć za nezaposlene. Ne shvatamo kako je to u skladu sa nastojanjima da našu privredu pripremimo za oporavak. Tada će nam upravo biti potrebna visoko obrazovana radna snaga kako bismo bili konkurentni u odnosu na druge zemlje” – objašnjava Koteral.
Opozicioni laburisti, koji su do prije mjesec dana bili na vlasti, slažu se sa protivnicima dramatičnih mjera štednje.
Jedan od funkcionera stranke i bivši ministar za obrazovanje Ed Bolz upozorava da bi Britanija ponovo mogla da upadne u recesiju ako nova vlada žestoko “stegne kaiš”:
“Znam da veliki broj analitičara kaže da to mora da se uradi i da nova koaliciona vlada zastupa taj stav. Ali, glavni prioritet mora da bude obezbjeđivanje ekonomskog rasta i očuvanje postojećeg nivoa zaposlenosti. Plašim se da ćemo ponoviti grešku iz 30-ih godina prošlog vijeka i da polazimo od pretpostavke da je najvažnije smanjiti budžetski deficit čak i ako to znači da ćemo ugroziti ekonomski rast i zaposlenost. Dramatično smanjenje javne potrošnje ugroziće ekonomski opravak, što će samo otežati smanjenje deficita” – smatra Bolz.
Skoro niko ne spori da rupe u državnim kasama moraju da budu popunjene, ali mnogi upozoravaju da to ne smije da se uradi naglo, jer bi recesija mogla da se vrati.
Mjeseci i godine koji slijede pokazaće koje su vlade uspjele da nađu zlatnu sredinu.