BEOGRAD, Oko 80 odsto građana Srbije svakog mjeseca hvata se za glavu kada im stigne rata kredita na naplatu. Zbog galopirajućeg rasta deviznog kursa, sve teže izmiruju svoja dugovanja prema bankama. Ali, i bankare boli glava – sve je veća neizvjesnost da povrate pozajmljeno i zarade na kamatama. Jer, plate su manje, otkazi na poslu češći, dinar iz dana u dan slabiji, a život skuplji… Ako treba da se bira između otplate kreditne rate i kupovine hrane – zna se šta ima prednost.
Prethodnih godina uglavnom smo se zaduživali kreditima vezanim za evro ili švajcarski franak. Tako, trenutno, bankama dugujemo oko 430 miliona evra, a od te sume se više od polovine odnosi na stambene kredite. Po izmirivanju duga banci bili smo među najboljima u Evropi, ali danas već kasni 3,3 odsto rata. Docnja kod pozajmica na kreditnim karticama premašila je osam odsto, a kod tekućih računa šest odsto… Najredovnije se i dalje otplaćuju krediti za kupovinu stanova.
Briga i banaka i građana je najveća upravo kod otplate stambenih pozajmica. To su dugoročni zajmovi odobreni u velikim iznosima. Trenutno Nacionalna korporacija za osiguranje kredita otplaćuje bankama 70 stambenih pozajmica, jer građani koji su se zadužili nemaju za rate. Korporacija plaća dug tri mjeseca, a potom, ako zajmotražilac i dalje nema novca, ti stanovi će otići na doboš. Lani je bilo aktivirano 36 hipoteka.
Banke kroz hipoteku mogu da naplate ove kredite, ali nisu baš srećne zbog ove mogućnosti. Jer, sada je malo interesenata za kupovinu nekretnina i vrlo teško može da se postigne tražena cijena. Dakle, mala vajda od hipoteke.
Bankari nisu u boljoj situaciji kada je u pitanju prinudna naplata ni ostalih vrsta kredita. Snose sami troškove, na primjer, ako klijent ostane bez posla i nema imovinu, a otplaćuje gotovinski, potrošački ili zajam preko kreditne kartice i dozvoljenog minusa. U ovakvim situacijama banka nema način da dođe do svog novca i ako klijenta tuži sudu. Banke, kažu advokati, ostaju „kratkih rukava“.
Ukoliko građanin ima stalni posao i redovno prima platu, banka ima pravo da stavi administrativnu zabranu. U tom slučaju, od plate se prvo odbija rata kredita i uplaćuje bankama. Naravno, sve su ovo „neprijatne priče“ i bankari uvijek gledaju da bar donekle spasu svoj novac pomažući klijentu u nevolji.
Šta građani koji upadnu u probleme sa otplatom mogu da učine da ih „premoste“? Bankari kažu da je refinansiranje „slamka spasa“. Zbog toga većina banaka nudi zajmove za objedinjavanje svih obaveza prema bankama sa produženim rokom otplate i do 114 mjeseci.
Kada klijent kasni sa otplatom zajma, iz bilo kog razloga, trebalo bi najpre da razgovara sa svojim bankarom. Time se najlakše nalazi rješenje da se ne bi dospjelo na listu Kreditnog biroa. Ukoliko neko nije u mogućnosti da dva mjeseca uplaćuje rate, to evidentira Kreditni biro. Dužniku se automatski smanjuje mogućnost da novim zajmom riješi problem. Takvom klijentu malo koja banka će odobriti kredit.
Šta banke čine
Kada klijent kasni sa uplatom rate kredita, banka obično reaguje već poslije tri dana – poziva ga telefonom i obavještava da nije izmirio svoju obavezu. Ukoliko se do kraja mjeseca ne uplati rata, stiže prva opomena, a trošak slanja pada na klijenta. Nakon toga slijedi i druga opomena. Ukoliko se rata ne plati dva mjeseca, kašnjenje bilježi Kreditni biro, a banka pokreće sudski spor. Novosti
