Višak radnika najavilo 24 odsto poslodavaca

BANJALUKA, Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske /RS/ Ranka Mišić izjavila je danas da je 24 odsto poslodavaca u RS najavilo mogući višak radnika u ovoj godini, a da bi direktan višak radnika za sobom indirektno povukao još toliko radnika koji bi ostali bez posla.

“Zato smo tražili i uvijek ćemo tražiti da bude osnovan fond solidarnosti. Ova institucija, koju imaju mnoge evropske zemlje, služila bi za zaštitu i radnika i poslodavaca, te očuvala postojeću zaposlenost”, rekla je Mišićeva poslanicima Narodne skupštine RS.

Ona je podsjetila da bi u taj fond jednak iznos ulagali Vlada i poslodavci, i to poslodavci kroz doprinos na prosječnu bruto platu u preduzeću, a Vlada od kazni koje naplati inspekcija rada.

“Iz tog fonda bi se isplaćivala minimalna plata radnicima za koje poslodavac u određenom momentu nema posla, a vratiće ih na radno mjesto čim se za to ukaže potreba, neće morati tražiti nove radnike, niti će radnik koji trenutno ne radi opterećivati državu”, pojasnila je Mišićeva.

Ona je dodala da bi se sa dva miliona maraka u tom fondu sada moglo sačuvati više od 4 000 radnih mjesta.

“Lani je 13 200 radnika proglašeno tehnološkim viškom, 4 000 radnika prestalo raditi izjavom radnika i poslodavca, 2 200 radnika zbog prestanka rada poslodavca i više od 3 200 radnika zbog stečaja preduzeća”, navela je Mišićeva.

Govoreći o kvalifikacionoj strukturi radnika koji su ostali bez posla, Mišićeva je navela da je riječ o 21 odsto nekvalifikovanih, 40 odsto kvalifikovanih i 28 odsto sa srednjom stručnom spremom, te da je riječ o radnicima koji su bili direktno u proizvodnji.

Mišićeva je navela da je sindikat izuzetno nezadovoljan mjerom koju je sam predložio, a to je pojačan rad inspekcije i organa Poreske uprave RS u kontorlisanju primjene Zakona o radu i Opšteg kolektivnog ugovora.

“Dug prema radnicima u RS u ovom momentu iznosi 480 miliona KM, od čega se najsvježiji primjeri odnose na radnike `Novoteksa`, `Fuktone`, `Oslobođenja` i `Neimarstva`”, navela je Mišićeva.

Sindikat će tražiti da se subvencije Vlade od 50 KM po zaposlenom u oblasti tekstila usmjere direktno na radnike u narednih pola godine kako bi se u ovoj grani nadomjestila razlika za najnižu platu sa 320 na 370 KM.

Mišićeva je najavila da će na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta RS, koja bi trebalo da se održi u ponedjeljak, 7. juna, zatražiti odgovor na pitanje zašto je iz parlamentarne procedure povučen Prijedlog strategije zapošljavanja RS od 2010. do 2014. godine, dokument koji su mjesecima pravili sindikat, Vlada i poslodavci.

“Zaprepastilo nas je i začudilo i nismo dobili valjano obrazloženje zašto se to desilo, a to je najvažnija mjera za očuvanje i povećanje zaposlenosti”, istakla je Mišićeva.

Prijedlog ove strategije je bez obrazloženja 18. maja povučen sa dnevnog reda tekuće sjednice Narodne skupštine RS.

Predsjednik Konfederacije sindikata RS Obrad Belenzada rekao je da se vještačka slika stvara time što se za prosječnu platu u RS računaju samo oni radnici koji primaju platu, a ne i oni koji je ne primaju.

“Tražimo da se porezi i doprinosi ukinu na terenski dodatak, topli obrok i regres jer to je jedina pomoć radnicama, a ukinuta im je, i da socijala pređe iz preduzeća na državu”, rekao je Belenzada.

Prema njegovim riječima, izvoz treba stimulisati do nivoa inflacije.

“Iako inflacije zvanično nema, činjenica je da je kurs marke isti i kad je cijena goriva bilo jednu i sada kad je cijena gorina dvije marke”, naveo je Belenzada.

On je dodao da je Zakon o javnim nabavkama BiH smetnja privredi, da se stalno čuju kritike tog zakona, ali da on i dalje stoji i ne mijenja se nijedno slovo.

Predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić pozdravio je Vladine mjere i dodao da ih je potrebno dopuniti.

“Poslovna zajednica nije zadovljna zakonima o poštanskim uslugama, o zaštiti na radu i o privrednim društvima koji obiliju odredbama koje znače finansijsko opterećenje poslovne zajednice, a koje bi se, uz malo dogovora, jednostavno mogle eliminisati”, reka je Đurić.

On je dodao da se neblagovremeno vrši povrat sredstava privredi, kao što su refundacije za bolovanja, a da se iz privrede olako zahvata, te da su poslovnoj zajednici potrebni efikasniji lokalna i republička administracija, javna preduzeća i pravosudni organi u privrednim sporovima.

Đurić je dodao da poslovna zajednica nije očekivala da će Vladine mjere riješiti sve probleme, ali da će biti zadovoljna ako se dopune i izmijene u korist poslovne zajednice.

Mišićeva, Belenzada i Đurić dobili su odobrenje da se poslanicima Narodne skupštine RS obrate u okviru Informacije o implementaciji Akcionog plana za sprovođenje mjera za ublažavanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize na privredu RS.

U toku je rasprava o ovoj tački dnevnog reda.