BEOGRAD, Izmjene i dopune Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju mogle bi, kako je “Novostima” potvrđeno u Nemanjinoj 11, da se nađu već na narednoj sjednici Vlade.
– Nacrt tog dokumenta je izrađen, a u pregovorima sa Fondom smo se obavezali da uđe u skupštinsku proceduru pre 27. juna, kada će Bord direktora MMF razmatrati izveštaj svoje misije o četvrtoj reviziji sporazuma sa Srbijom – rečeno je “Novostima” u Vladi Srbije.
Mada je predstavljen samo kao izmjena i dopuna postojećeg penzijskog zakona, ovaj dokument sadrži značajna pomjeranja u odnosu na postojeća prava. Cilj je bio da se penzioni sistem učini fiskalno održivim, odnosno da se izdvajanje države za primanja najstarijih do 2015. umanji sa sadašnjih 13 odsto BDP na, kako kažu, realnih deset odsto. U novcu, država bi davala manje skoro sto milijardi dinara.
Godine
Prema pripremljenim izmjenama, od naredne godine žene u Srbiji će sve kasnije odlaziti u penziju, dok se 2023. ne stigne do minimalnih 58 godina života i 38 godina radnog staža. Predviđeno je da se sadašnja granica od 35 godina staža i 53 godine života od 2011. podiže za četiri mjeseca godišnje.
Svoj prvi penzijski ček muškarci će moći da dobiju sa 40 godina staža, što je bilo predviđeno i do sada, dok se godine života i za njih pomjeraju po istom principu.
Mogućnost da se penzija dobije i sa minimalnih 15 godina staža i 65 godina starosti za muškarce, odnosno 60 za žene, i dalje važi.
Penziju će moći da dobijaju i svi koji imaju 45 godina staža bez obzira na godine starosti.
Porodične
Izmjenom zakona predviđene su i promjene za ostvarivanje porodične penzije. Pravo djeteta na porodičnu penziju završava se sa navršenih 15 godina života. Međutim, poslije petnaestog rođendana djete zadržava pravo na porodičnu penziju do završetka školovanja. Ovo pravo može se koristiti najviše do 26. godine života djeteta ako pohađa fakultet.
Udovica stiče pravo na porodičnu penziju ako je do smrti bračnog druga navršila 53 godine života ili u roku od godinu dana od njegove smrti postala potpuno nesposobna za rad ili gajenje djece. Udovac stiče pravo na porodičnu penziju ako je do smrti bračnog druga napunio 58 godina života ili je u toku jedne godine od njene smrti postao potpuno nesposoban za rad ili gajenje djece.
Beneficirani
Novim Prijedlogom zakona pooštreni su uslovi za beneficirani staž. Predviđeno je da se u penziju može ići sa najmanje 55, umjesto sa 53 godine života. Za pet godina se povećava i granica obaveznog radnog staža, i to sa 20 na 25 godina, ali i sa najmanje 15 godina efektivno provedenih na radnim mjestima na koje se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. Sužena je i lista zanimanja koja će uopšte moći da ostvare beneficirani radni staž.
Formula
Vlada je na sjednici održanoj u petak zaključila da penzije i plate u javnom sektoru treba da budu usklađene u aprilu 2011. i aprilu 2012. godine za rast potrošačkih cijena u prethodnih šest mjeseci, uvećan za polovinu stope rasta BDP u prethodnoj godini. Dodatno, penzije i plate u javnom sektoru biće usklađene u oktobru 2011. za rast potrošačkih cijena prethodnih šest mjeseci. Ovakva formula biće uključena i u Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Ako se na bazi ove formule i projekcija o BDP i inflaciji izračuna procenat mogućeg povećanja plata i penzija u narednoj godini, dolazi se do toga da će one biti u aprilu uvećane za oko 2,75 odsto, a u oktobru 2011. za dodatna dva procenta.
Bonusi
Kako u ovoj godini definitivno neće moći da se odmrznu plate u javnom sektoru i penzije, Vlada je u dogovoru sa MMF obezbijedila sredstva kako bi ovim kategorijama bar malo olakšala socijalni položaj. Tako se već zna da će zaposleni u javnim službama, odnosno svi koji rade za državu (izuzev onih koji su u državnim firmama), a imaju platu do 80.000 dinara početkom jula, kao regres, dobiti iznos od 5.000 dinara neto. Plan je da se identičan iznosi isplati i pred Božić naredne godine. Za ovu namjenu izdvojeno je dvije milijarde dinara.
Dvije milijarde izdvojeno je i za penzionere.
Kolika su primanja
U Srbiji je krajem prošle godine bilo registrovano 1,6 miliona penzionera. Prema posljednjem presjeku stanja, 1,3 miliona penzionera je iz kategorije zaposlenih, oko 55.000 je iz samostalnih djelatnosti, dok je u kategoriji poljoprivrednih penzionera njih oko 225.000. Prosječna penzija u kategoriji zaposlenih iznosi 21.000 dinara ili 69 odsto prosječne zarade. Sličan iznos, u prosjeku, primaju i penzioneri iz kategorije samostalnih djelatnosti, dok poljoprivredni penzioneri imaju prosječno samo 8.100 dinara, što je učešće od 26 odsto u prosječnoj zaradi.
Penzioneri i Evropi teški
Milion ljudi izašlo je u četvrtak na ulice francuskih gradova da odbrani davno ostvareno pravo na odlazak u penziju sa šezdeset godina. Uporna kiša, ali i uvjerenost građana da je vlast odlučna u svojoj namjeri, pokvarila je još veću mobilizaciju. Prijedlog promjene zakona za produžetak legalnog roka za prestanak radnog vijeka naći će se, zato, na ljeto pred poslanicima, kako je to prvobitno i bilo predviđeno.
Francuzi su veoma ponosni na svoja socijalna dostignuća. Jedno od njih je i rani odlazak u penziju. Živi se, međutim, sve duže, penzije se otežu u nedogled, a državna kasa sve je praznija.
Prosječan Francuz danas može da se nada da će živjeti 78, a Francuskinja čak 84,5 godina. Stručnjaci predviđaju da će ženske bebe koje se danas rađaju ciljati stotku. Penzija danas traje u prosjeku preko dvadeset godina.
Francuzi imaju i niz drugih pogodnosti, pa, tako, uz beneficirani staž za neke branše, rado koriste i takozvanu “pretpenziju”, odnosno produžene socijalne prinadležnosti na čak pet godina, kod gubitka posla, pred kraj radnog vijeka. Statistike, tako, kažu da francuski državni službenici u penziju efektivno odlaze s 57,6 godina, zaposleni u Banci Francuske 56,1, u elektrodistribuciji s 55,4, u pariskom gradskom saobraćajnom preduzeću s 54,6, a na željeznici s 52,5. Bankari i željezničari penziju koriste u prosjeku više od 26 godina. S druge strane, radnici u privatnom sektoru već prebacuju legalni rok i u penziju u prosjeku odlaze s 61,3 godine života.
Zakon, koji je pred promjenom, inače, kaže da se u punu penziju odlazi sa 162 odrađena tromjesečja. Pod određenim uslovima i za neke profesije, starosna granica je pomjerena do 65 godina.
I dok mladi francuski penzioneri uživaju u čarima ranog doživotnog odmora, putujući i obilazeći zemlju i svijet, država grca u dugovima. Prijedlog je, zato, da se radni vijek produži, što većini ispitanih Francuza nije po volji. Za utjehu, stariji od 40 godina ne bi trebalo da tokom radnog vijeka osjete promjene, dok će se mlađima ovo vrijeme progresivno povećavati.
Dok se Francuzi žale, državljani drugih zemalja EU rade duže. Francuska je, naime, evropska zemlja u kojoj se najranije odlazi u penziju. Istu starosnu granicu, od šezdeset godina, ali samo za žene, imaju još i Austrija, Grčka, Italija, Litvanija, Malta, Poljska i Velika Britanija, dok u Rumuniji i Bugarskoj žene (još malo) rade kraće, ali muškarci duže. U Njemačkoj, Švedskoj i Danskoj, s druge strane, prestaju da rade čak u 67. godini. Opšta tendencija je podizanje starosnog limita.
Posao duži od života
Reforma penzijskog sistema ide teško u mnogim zemljama, a naročito u Rumuniji. Rumunkama će radni staž do 2015. godine biti povećan sa 58 na 60 godina, a Rumunima sa 63 na 65. Prosječan životni vijek muškarca u Rumuniji, međutim, iznosi svega 69 godina, pa se mnogi bune da penziju, praktično, neće ni koristiti. Novosti
