BEOGRAD, Vlada Srbije predstaviće misiji Međunarodnog monetarnog fonda svoje viđenje ekonomskih reformi, a koje bi dugoročno mogle da dovedu do promjene modela privrede, odnosno omoguće da u narednim godinama Srbija ponovo počne da ostvaruje više stope rasta – tvrdi izvor “Novosti” iz Vlade Srbije, jer u narednih deset godina, trebalo bi da se Srbija potpuno preobrati iz dominantno potrošačkog društva, u izvozno orijentisanu privredu.
– Kratkoročno, na listi mera koje će biti primenjene i u ostatku godine, nalaze se subvencije na kredite za privredu i stanovništvo – tvrdi izvor “Novosti”. – U tom kontekstu, misija MMF će biti upoznata i sa upravo donijetim mjerama NBS, a koje za cilj imaju povećanje kreditnih sposobnosti građana. Misija MMF je u prethodnom periodu pozivala srpske vlasti da blago relaksiraju monetarnu politiku, kako bi dale šansu proizvođačima da svoju robu i plasiraju.
Sa misijom Fonda razgovaraće se i o namjeri države da smanji namete privredi, a prije svega da umanji porez na plate. U Vladi je, inače, kako je potvrđeno “Novostima”, ugovoreno da se tokom ljeta priprema izmjena postojećeg budžeta, a koji će se, tokom septembra, kroz rebalans ponuditi Skupštini na usvajanje.
– Ukoliko se primeni ono što od Vlade sada traži privreda, odnosno ukoliko se porez na zarade umanji sa 12 na 10 odsto, uz povećani neoporezivi limit od 16.500 dinara, a da se, u isto vreme, ne obezbedi drugi izvor prihoda budžeta, državna kasa će biti uskraćena za prihod od 25 milijardi dinara godišnje – tvrdi izvor “Novosti” iz Vlade Srbije. – Taj gubitak mora da se nadomjesti nekim drugim prihodom. Zato su, za razgovore sa Fondom, i pripremljeni različiti scenariji. Čini se da je ekonomski najopravdaniji, ali ne i politički najprihvatljiviji onaj po kome se sve plate ispod prosječnih oporezuju sa deset odsto, a one iznad tih 49.000 bruto zarade – sa 20 odsto. Naravno, uz fiksni neoporezivi dio plate od 16.500 dinara. U ovom slučaju, manjak u državnoj kasi po osnovu reforme poreza na zarade bio bi prihvatljivih osam milijardi dinara godišnje.
U predstojećim pregovorima biće riječi i o reformi poreza na dodatu vrijednost.
– Sa Fondom će biti razmotrena mogućnost da Srbija, kao većina država u regionu, dobije jedinstvenu poresku stopu – tvrdi izvor “Novosti”. – O tome kolika će ona biti biće razgovarano u naredne dvije nedjelje, nakon čega će se analizirati kompletan spisak roba i usluga na koje se plaća PDV. Cilj je da se naplata učini efikasnijom, jer se pokazalo da se postojeće dvije stope PDV trenutno poprilično zloupotrebljavaju. Rezultat je da, zapravo, u Srbiji efektivna poreska stopa na dodatu vrijednost iznosi između 13 i 14 odsto.
Pritisak javnosti da se umanji akciza na gorivo, zasad, ne daje rezultat i u konkretnom, novom prijedlogu akcizne politike.
Na pregovaračkom stolu će, zasad, biti prijedlog promjena načina obračuna i visine akcize na alkoholna pića, mada ovaj namet ne može da nadomjesti gubitak koji bi se ostvario ukoliko se umanji akciza na gorivo. Ipak, neka kombinacija umanjenja akciza na gorivo, uz povećanu akcizu na alkoholna pića i tečni gas možda bi moglo za rezultat imati da na jesen plaćamo jeftinije gorivo.
Slično je i sa nametom koji se plaća na impulse mobilne telefonije. Veliki pritisak stranih investitora doveo je do toga da Vlada pokuša da nađe drugi način da obezbijedi prihod kojima od korisnika telefona.
Ključne tačke razgovora
* umanjenje poreza na plate
* uvođenje jedinstvene poreske stope
* promjena načina obračuna i visine akcize
* izmjene penzijskog zakona
* nivo zaduživanja države
Penzije
Nije izvjesno da li će Vlada Srbije uskoro predložiti Skupštini usvajanje zakona o fiskalnoj odgovornosti. Na donošenju ovog dokumenta, inače, već skoro godinu dana insistira i MMF, jer je, po njihovom mišljenju, to dobar način da se u izbornim godinama državna kasa zaštiti od nenamjenskog trošenja.
Upravo bi donošenje ovakvog zakona bila i garancija da će se formula utvrđivanja plata u javnom sektoru u narednim godinama primenjivati u skladu sa produktivnošću, a ne po stranačkim obećanjima građanima, od kojih oni koji rade u javnom sektoru čine pola miliona glasača – tvrdi izvor “Novosti”. Novosti