Srpska pred potopom

BANJALUKA, Ako hitno ne obnovimo sistem zaštite od poplava, cijelom sjevernom dijelu RS, koji se nalazi u slivu Save, prijete poplave katastrofalnih razmjera.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Radivoje Bratić tvrdi da je obnova sistema odbrane od poplava daleko najvažniji zadatak za Republiku Srpsku. Bratić ističe da taj posao mora da se završi do kraja naredne godine jer sjevernom dijelu Srpske, koji se nalazi u slivu Save, prijeti realna opasnost od katastrofe nesagledivih razmjera.
– Duže od 30 godina nema nikakvih ulaganja u sistem odbrane od poplava i stalno ponavljam da je krajnje vrijeme da se nešto učini. I u vrijeme kada nisam bio ministar apelovao sam da se ovo pitanje konačno riješi, makar i podizanjem kredita. Međutim, problem je u tome što strane banke za ovakve namjene teško odobravaju kredite – kaže Bratić u intervjuu za Press RS.
Otkud to da se vi sada toliko zalažete za odbranu od poplava kada je poznato da je opozicija poslije velikih poplava u februaru tražila vašu ostavku jer niste uradili ništa da se ta katastrofa izbjegne?
– Pozivam vas da pregledate stenograme sa sjednica Vlade i uvjerite se da svi ministri zajedno nisu isticali važnost ulaganja u sistem odbrane od poplava kao što sam to činio ja.
Pa ko je onda kriv?
-U izvještaju nadležnih komisija za procjenu štete možete da vidite da se u februaru dogodilo nešto nesvakidašnje. Naime, mjesečne količine padavina premašile su vrijednosti uobičajene za cijelu godinu. To su stvari koje se dešavaju jednom u 10 ili 20 godina. Osim toga, u sistem odbrane od poplava ništa nije ulagano 35 godina, zbog čega je i ministar Puhalac nedavno izjavio da za RS u ovom trenutku nema značajnijeg pitanja, sa čime sam potpuno saglasan.
Koliko novca treba za rekonstrukciju sistema?
– Potrebno je oko 60 miliona evra da sistem dovedemo u dobro stanje. Međutim, iz dobro poznatih ekonomskih razloga nedavno smo potpisali protokol s jednom italijanskom kompanijom koja je spremna da nam odobri kredit od nekih 35 miliona. Ta cifra je donja granica ispod koje ne bismo smjeli ići. Ponuda Italijana nalazi se na stolu ministra finansija i još čekamo njegovo odobrenje.
Da li je RS već mogla da riješi vlastitim sredstvima ovaj problem?
– Nijedna vlada RS nije raspolagala s dovoljno novca za realizaciju ovog projekta. Jedina mogućnost se otvorila putem odobravanja sredstava od strane Investiciono-razvojne banke RS.
Da li je nekom palo na pamet da se za pomoć obrati IRB-u?
– I te kako je padalo na pamet, i to baš ministru s kojim sada razgovarate.
Pa?
– Iz IRB-a nismo dobili saglasnost. To je sve što mogu da vam kažem.
Koliko ste novca tražili?
– Prvo 15 miliona KM, a potom smo tu cifru smanjili na devet miliona.
I opet ništa?
– Ništa.
Odlučili ste da ne isplatite podsticaje za pšenicu mlinarima koji nemaju dokaze da su pšenicu otkupili od domaćih proizvođača. U bijeljinskom „Žitoproduktu” vas optužuju da na taj način želite da prikrijete nedostatak novca u državnoj kasi.
– Ovde nije riječ o tome da li ima ili nema novca. Problem postoji u tome što su pojedini mlinovi, pa i taj koji ste pomenuli, falsifikujući podatke pokušali da uzmu novac namjenjen poljoprivrednim proizvođačima. Mi ćemo ovo pitanje istjerati do kraja! Jedino što tražimo jeste dokaz da je pšenica zaista otkupljena od domaćih poljoprivrednika, a ne uvezena iz Srbije ili Hrvatske.
Na visinu podsticaja u toku prošle godine žalili su se i brojni drugi poljoprivrednici. Kako komentarišete optužbe svinjara da podsticaje dajete uvoznicima tovnih svinja na uštrb domaćih proizvođača?
– Nije tačno da smo davali podsticaje za uvezene tovne svinje i to možete provjeriti i u Pravilniku o podsticajima. Uvek smo nagrađivali isključivo domaće proizvođače. Ove godine smo u tom dijelu malo popustili, jer jednostavno nemamo dovoljno domaćih prasića. Ne proizvode se!
Zašto je došlo do pada domaće proizvodnje svinja?
– Problemi leže u nedovoljnoj kontroli uvoza, ali ni Vlada RS, ni moje ministarstvo nisu nadležni za izdavanje dozvola za uvoz. Najveći problem predstavlja tzv. reeksport i već imamo određena saznanja da Makedonija uvozi meso iz Argentine, prepakuje ga i poslije prodaje na tržištu BiH, koristeći pogodnosti sporazuma CEFTA. Članom 23 tog sporazuma predviđene su oštre kazne za sve države koje se bave reeksportom. Ako se dokaže da se Makedonija služi takvim stvarima, lično ću insistirati kod ministra spoljne trgovine BiH Mladena Zirojevića da kao član Savjeta CEFTA traži kažnjavanje zemlje koja je grubo prekršila sporazum.
Nedostaje nam skoro 100 radnika!
Koliko zaposlenih ima u vašem ministarstvu?
– Toliko malo da čak ne ispunjavamo ni propise Narodne skupštine RS! Naime, skupština je na prijedlog Vlade RS prije više od dvije godine odobrila da ovo ministarstvo zapošljava 158 ljudi. Danas, skoro dvije i po godine kasnije, ovo ministarstvo ima 64 zaposlena radnika, iako je najviši zakonodavni organ procijenio da nam za normalno funkcionisanje treba 158. S druge strane, u Vladi danas imamo primjer ministarstava koja su posljednjih godina utrostručila broj zaposlenih. Izuzetno sam razočaran zbog ovakvih stvari.  Press