ZAGREB, Istraživanja Ekonomskog instituta u Zagrebu dokazuju kako stanovi u Hrvatskoj jednostavno nisu priuštivi njezinim građanima.
Prema riječima dr.sc. Maruške Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu, u poređenju s drugim zapadnoevropskim zemljama, Hrvatska ima nepriuštive cijene nekretnina. “Za analizu priuštivosti potrebno je uporediti cijene nekretnina u određenoj zemlji ili gradu s dohotkom te zemlje ili tog grada ili s cijenama najamnine za takav stan”, objasnila je Vizek naglašavajući kako u Hrvatskoj ne postoje službeni podaci najamnine, stoga je analiza odrađena uspoređivanjem cijena i godišnje prosječne bruto plate po zaposlenom. Komparativna analiza tih podataka i dobivenog indikatora koji se zove “indeks priuštivosti” pokazuje kako su nekretnine u Hrvatskoj – prije svega stanovi – izrazito nepriuštive.
Što to zapravo znači pokazuje primjer iz 2008 godine. Kao mjerilo uzima se prosječna bruto plata koja godišnje iznosi oko 12.000 evra, što je ustvari mjesečna neto plata od oko 5.000 kuna. Oni s takvim primanjima odvojili bi čak 15,2 odsto ukupnog godišnjeg bruto dohotka samo da bi kupili jedan kvadratni metar nekretnine, a za sam Zagreb to bi bilo čak i 16, 7 odsto. Vizek iz toga daje zaključak kako je stanovanje “najnepriuštivije” baš u Hrvatskoj. Uz nas je na tom nezahvalnom mjestu još i Bugarska. Poređenja radi, Irci su iste godine trebali odvojiti svega 7,7 posto bruto plate, Španjolci 10,3 odsto, a Slovenci 9,9 odsto za kupnju jednog kvadratnog metra. Situacija se nije puno mijenjala ni tokom 2009. godine.
Vizek među ostalim kaže i kako banke i dalje nastavljaju reprogramirati kredite građevinarima i to one kredite s pomoću kojih su izgrađeni stanovi koji danas nisu prodani. Dok banke ne počnu otpisivati te kredite neće se vidjeti ni značajniji pad cijena, kazala je, uz napomenu kako vjeruje da će se to dogoditi vrlo brzo. Banke su sklone reprogramiranju jer na takav način kredite građevinarima i dalje mogu proglasiti “dobrim kreditima”, što znači da za njih ne moraju izdvajati rezervacije koje im direktno umanjuju dobit.
Takođe se naglašava da banke oklijevaju s otpisom kredita građevinarima i stoga jer im nije u interesu da se cijene nekretnina značajnije smanje. Naime, značajniji pad cijena bi značio da bi hipoteka, odnosno založno pravo koje banke ostvaruju nad stanovima kupljenih stambenim kreditima u prethodnih par godina bilo veće od tržišne vrijednost stana. Poslovni.hr
