BEOGRAD, Privrednik u Srbiji svake godine, kako je utvrdila Svjetska banka, u prosjeku 66 puta plaća razne takse i poreze. Njegov kolega u susjednoj Hrvatskoj istovremeno na šalter ode 17, u Makedoniji 40, a u Bosni i Hercegovini 51 put. To je samo jedan od „rekorda“ koji preduzetnicima u Srbiji ne ide naruku.
U Srbiji nije lako ni uknjižiti imovinu. Iako do toga vodi šest procedura, skoro koliko je i prosjek istočne Evrope i centralne Azije, srpskom biznismenu treba čak 111 dana da ih savlada. Duplo više nego njegovim kolegama u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji. Ovo su samo neki od pokazatelja istraživanja Svjetske banke, koji su Srbiju po uslovima poslovanja, u konkurenciji 183 zemlje, smjestili na – 88. mjesto.
U istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma, koje se bavi konkurentnošću, Srbija je među 133 rangirane zemlje, na nezavidnom 93. mestu. Razlog, su između ostalog, i komplikovane birokratske procedure.
– Zajedničko za oba istraživanja, Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma, jeste da su pokazali neefikasnost državne administracije – objašnjava Duško Vasiljević, istraživač Centra za primjenjene ekonomske studije. – Primjer je procedura za dobijanje građevinskih dozvola. Donjet je novi zakon, koji bi u tome mogao da pomogne.
Da bi mogao da sazida poslovni objekat, biznismen u Srbiji, kako kažu podaci Svjetske banke, mora da prođe kroz čak 20 procedura. To će mu oduzeti skoro čitavu godinu života, precizno – 279 dana. Od Srbije su gori, nije ih mnogo, Indija, Kosovo, Tadžikistan, Tanzanija, Zimbabve, Kina, Ukrajina, Rusija i Eritreja.
Prosjek u istočnoj Evropi je bolji za svega 15 dana, ali su troškovi, srazmjerno prihodima po stanovniku, skoro četiri puta manji. U godini kampanje za novi zakon, u dobijanju dozvola Srbija je uspjela da padne dva mjesta. Njegova konačna primjena, međutim, mogla bi značajno da poboljša situaciju.
Predviđanja konkurentnosti u Srbiji u 2010. godini, kojom se bavio Svjetski ekonomski forum, govore da će ona ove godine biti manja nego prošle. Srbija je samo za godinu dana pala za čak osam polja. Zemlje okruženja se nalaze oko 85. mjesta. Rezultat Srbije , 93. mjesto, govori da je Srbija malo iza njih. Vasiljević ističe rezultat istočnoevropskih zemalja koje su članice Evropske unije. One su daleko ispred Srbije – oko 50. mjesta.
– Po pitanju konkurentnosti zabilježeli smo lošiji rezultat zbog makroekonomskih pokazatelja. Bili su veći fiskalni deficit i veća inflacija – kaže Vasiljević. – Korišćeni su podaci iz 2008. ali je ista tendencija bila i prošle godine. Trend je da su sve zemlje zbog ekonomske krize uglavnom stagnirale. Napredovala je Crna Gora.
Kada vidimo rezultate ankete među privrednicima šta su najveći problemi, shvatamo da su bili isti i prošle godine. To su korupcija, nestabilna politika i neefikasna državna birokratija. Ove godine je zbog krize problem bio i pristup finansijama. U svim ovim pitanjima, znači, Srbij nije načinila napredak.
Mala i srednja preduzeća u Srbiji, kako govore podaci Unije poslodavaca, imaju u prosjeku 37 opterećenja. Njihove kolege u Austriji, s druge strane, imaju oko 16 izdataka.
Troškovi prosječnog malog ili srednjeg preduzeća u Srbiji svakog mjeseca su 206.606 dinara. U ovu cifru nisu uračunate plate zaposlenih, porez na dodatu vrijednost i dobit, kao i sredstva neophodna za osnivanje firme, zakup prostora i ulaganje u opremu i mašine. Ovaj novac svakog mjeseca preduzetnik izdvaja za poreze i doprinose, takse i račune za vodu, struju i komunalne usluge.
Sa idejom da ubrza i pojednostavi administrativne procedure, Vlada Srbije je pokrenula sveobuhvatnu reformu propisa. Ucrtani ciljevi su da se do 2011. za četvrtinu smanje administrativni troškovi poslovanja, poveća konkurentost i poboljša međunarodni rejting Srbije za najmanje 20 pozicija.
Vlada je početkom decembra stavila van snage 208 podzakonskih akata, a krajem mjeseca je usvojila 223 preporuke za ukidanje nepotrebnih procedura. Bespotrebni propisi trebalo bi da „zamru“ polovinom godine. Kada se birokratija „očisti“, privreda bi godišnje mogla da uštedi 200 miliona evra.Večernje novosti
