BANJALUKA, Kemal Čaušević, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), u intervjuu tvrdi da će poslije godinu dana u novembru biti zabilježen rast prihoda u odnosu na prošlu godinu. Procjenjuje i da će rast prihoda koje prikuplja Uprava u prvoj polovini naredne godine biti veći za oko 15 odsto u odnosu na 2009. godinu.
Za koliko su u 2009. godini smanjeni prihodi UIO?
ČAUŠEVIĆ: Tačno je da je karakteristika ove godine da imamo manje prihode, ali ne u onom obimu u kojem neznalice i zlonamjernici to žele predstaviti. Za proteklih 10 mjeseci smanjenje prihoda je najvećim dijelom rezultat nepostojanja carina s EU jer, kao što znate, od 1. januara ove godine stupila je na snagu druga faza Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, prema kojem je u potpunosti ukinuta carina na uvoz proizvoda iz 27 zemalja EU.
Koliki bi bio realan pad da nije bilo ukidanja carina?
ČAUŠEVIĆ: Stvarne posljedice recesije i pad prihoda da nije ovoga bile bi oko 3,5 odsto. Ono što ohrabruje je to da smo u posljednja četiri mjeseca imali u prosjeku prihod od 470 miliona maraka mjesečno, što je znatno više u odnosu na 405 miliona, što je bio prosjek u prvih šest mjeseci.
Da li će, ako bude nastavljen taj trend, u novembru ove godine biti veći prihodi u odnosu na isti mjesec prošle godine?
ČAUŠEVIĆ: Odgovorno tvrdim da ćemo u novembru prvi put 2009. godine imati veće prihode nego što su bili u istom mjesecu prošle godine. Mogu kazati da se desetomjesečni period u kojem su prihodi bili niži nego prošle godine završio i da će se Uprava vratiti, da ih tako nazovem, na “zlatne staze” i imati sve veće i veće prihode.
Ako ovaj trend koji smo imali u prošla četiri mjeseca bude nastavljen, možemo očekivati da ćemo u prvoj polovini naredne godine imati veće prihode od indirektnih poreza od 15 do 20 odsto nego za prvih šest mjeseci ove godine. Tome će sigurno doprinijeti kvalitetniji rad Uprave, ali i zakonsko rješenje o Zakonu o akcizama.
Koji su razlozi što je u novembru došlo do preokreta?
ČAUŠEVIĆ: To se poklapa s početkom recesije u BiH koja je nastupila u 11. mjesecu prošle godine i poklapa se s tim što je u drugoj polovini prošle godine egzistirala prva faza sporazuma o stabilizaciji pridruživanju kada smo imali pad prihoda od carina. Pošto su te faze završene i uvedene nove akcize, u novembru ćemo imati veće prihode.
Koliko očekujete da će prihodi od akciza na cigarete povećati prihode?
ČAUŠEVIĆ: U idućoj godini predviđeno je povećanje akcize od 15 feninga po kutiji cigareta, i to je druga faza u dostizanju poreskog opterećenja od 126 KM za 1.000 kutija cigareta, ili otprilike 2,6 KM po kutiji cigarete. Ovo povećanje donijeće povećanje prihoda od 100 do 120 miliona KM.
Što se tiče prikupljanja takse od 10 feninga za autoputeve, kako teče njeno prikupljanje i koliko je novca na računu po tom osnovu?
ČAUŠEVIĆ: U skladu sa našim projekcijama koje kažu da BiH troši oko 1,2 milijarde litara goriva godišnje mi smo očekivali povećanje prihoda od 120 miliona KM. Za prva četiri mjeseca ubiranja putarine imamo već oko 50 miliona KM na računu. Nažalost, Upravni odbor UIO još nije donio odluku o raspodjeli tih sredstava. Prevedeno u iznos bruto plata koje primaju građevinski radnici u BiH, ovdje se radi o 35.000 zarada koje oni mogu primiti kada ta sredstva budu raspodijeljena. Vjerujem da će UO deblokirati ta sredstva i da će se intenzivnije krenuti u gradnju autoputeva.
Koliko to što Vam je istekao mandat i problemi u vezi s imenovanjem direktora utiču na rad UIO?
ČAUŠEVIĆ: Svakako da neriješeno pitanje rada direktora UIO u punom kapacitetu utiče na njen rad jer osjetite da ne posjedujete autoritet koji ste imali i da pojedini šefovi i zaposleni u upravi s ignorisanjem gledaju na vaše zahtjeve i ideje.
Svakako da će taj nerad biti analiziran kad, akobogda, ponovo budem imenovan za direktora UIO. Do ove situacije nije trebalo doći s obzirom na to da smo mi u proteklih pet godina, otkako sam na čelu Uprave, koju sam ja i uspostavio, postigli najbolje rezultate od svih 45 poreskih administracija u Evropi, što je zabilježeno i u dokumentima Svjetske banke i MMF-a. Nonsens je da Vijeće ministara na istoj sjednici kaže da su od svih poglavlja koje treba dogovarati sa EU najbolji rezultati postignuti u oblasti indirektnih poreza, a da se dugi kandidat predlaže za direktora UIO.
Zbog čega smatrate da ta funkcija i dalje treba da pripada Vama?
ČAUŠEVIĆ: Mislim da ta funkcija pripada meni zbog svoje stručnosti, korektnosti u proteklih pet godina, a svakako da i SDA stranka kojoj pripadam neće dozvoliti da pripadne nekom drugom.
Podsjetiću da sam prije dvije i po godine u izuzetno snažnoj konkurenciji lišenoj bilo kakvih političkih uticaja pobijedio i trebalo je da budem predstavnik BiH u MMF-u. Poslije tog intervjua me pozvao Špirić i rekao da ne idem jer ću sigurno biti direktor, pozvao me Tihić i zamolio da ne idem i da ću ponovo biti direktor. Tihić je održao riječ, dok Špirić nije.
Pojednostavljenje carinskih procedura
Koliko su pojednostavljene carinske procedure u BiH?
ČAUŠEVIĆ: Kao što je 2009. obilježilo istorijsko ukidanje carina, tako su je obilježili i pojednostavljeni carinski postupci. Dosad su za lokalno ili kućno carinjenje izdata četiri odobrenja privrednim društvima. Izdajemo odobrenja i ovlaštenim izvoznicima, koji kao dokaz o BiH porijeklu robe može dati izjavu na računu bez ograničenja na vrijednosti. On može u potpunosti završiti carinski postupak na odobrenoj lokaciji u svom preduzeću. Dosad su izdata 22 odobrenja privrednim društvima po tom osnovu. Nezavisne novine