SARAJEVO, Nemoguća je prodaja 227 federalnih preduzeća od društvenog interesa, uvrštenih u registar za privatizaciju, jer Federacija BiH još nema definisano šta je javno dobro.
U agencijama za privatizaciju, Vladi FBiH i preduzećima ističu da se na zakon o javnom dobru čeka najmanje godinu i da ga je neophodno donijeti. Tvrde da se do kraja godine o rokovima i načinu privatizacije firmi od društvenog interesa treba da izjasne vlade i općine koje su vlasnici firmi iz oblasti elektroprivrede, prometa, telekomunikacija, veterinarske i komunalne djelatnosti, rudarstva, šumarstva, industrije naoružanja i vojne opreme, javnog informisanja i igara na sreću.
Enes Ganić, direktor Agencije za privatizaciju FBiH, istakao je da bi Vlada FBiH, da je bilo volje, do sada utvrdila šta je javno dobro, te da je agencija insistirala na tome, ali Vlada to nije uzimala previše ozbiljno. Naglasio je da ovo mora biti riješeno da se ne bi desilo kao u okruženju kada su sa telekomom privatizovani i podzemni vodovi.
“Ako je neka firma u registru, ne znači da će ići u privatizaciju. ‘BH gas’ i ‘BH Airlines’ izuzete su od privatizacije odlukom Vlade FBiH. U namjenskoj industriji 51 odsto kapitala zadržava Vlada. Gdje nema odluke, vlade treba da se opredijele. Neke općine nisu za privatizaciju veterinarskih stanica jer nisu riješili primarnu zdravstvenu zaštitu životinja. Negdje su trčali u privatizaciju kao u Srednjobosanskom kantonu, pa je sad problem ko će intervenisati kada se pojavi kuga”, kazao je Ganić.
Smatra da elektroprivrede, rudnici, šumsko-privredna društva ne bi trebalo da budu privatizovana, te da se kod komunalnih firmi mora odrediti šta je javno dobro kako ne bi bio dozvoljen monopol nad njim. “Ono što je javno dobro treba zadržati i gdje je urađena privatizacija, kao u Tuzlanskom Kantonu, treba vratiti. Kod odvoza smeća postoji mogućnost privatizacije. Kod grobalja treba zadržati osnovnu djelatnost, ukop, a dio koji se odnosi na pravljenje sanduka, klesarstvo, može ići u privatizaciju. U ‘Željeznicama FBiH’ su tračnice javno dobro, ali neke druge usluge nisu”, kazao je Ganić.
U Agenciji za privatizaciju SBK smatraju opravdanim privatizovati komunalne firme koje se bave čistoćom i medije, ali i veterinarske stanice jer je Zakon o veterinarstvu obavezan i za privatne stanice.
Suad Zeljković, direktor sarajevskih “Toplana”, kaže da je neprihvatljiva privatizacija ove firme jer je bi bilo naneseno više zla nego koristi s obzirom na to da je cijelo preduzeće zapravo javno dobro. Napomenuo je da treba biti pažljiv s komunalnim firmama da se ne bi desilo kao u jednoj od zemalja južne Amerike gdje je privatizovan vodovod, a za godinu dana su vlasti, kada su shvatile grešku, za 600 puta veću cijenu otkupile ono što su prodale.
Ekonomista Izudin Kešetović kazao je da je davno trebalo zakonom definisati javno dobro, a kada to bude urađeno vlast treba sama sa sobom riješiti gdje može doprinijeti efikasnijem privređivanju firmi i hoće li prihod od prodaje ići u razvoj ili opet u potrošnju. Smatra da je preduslov za privatizaciju efikasan sistem vlasti, kojeg nema, i država koja racionalno troši javne prihode, čega takođe nema.
Nepoznato čija je obaveza izrada zakona
Nail Šećkanović, ministar prometa i komunikacija FBiH, ističe da firme iz ove oblasti neće ići u privatizaciju dok traje mandat ove Vlade FBiH, te da bi ubrzo u proceduri trebalo da bude zakon o javnom dobru koji treba da radi Ministarstvo energije, industrije i rudarstva.
Vahid Hećo, ministar energije, industrije i rudarstva FBiH, pak, tvrdi da još nema odluke ko će biti zadužen za izradu zakona iako je prošle godine Parlament FBiH dao zadaću Vladi da ga donese. Smatra logičnim da na tome radi Ministarstvo prostornog uređenja koje trenutno nema ministra.
“Zna se šta je javno dobro, ali ga treba definisati zakonom. U svakom slučaju, nema govora da će sada ići privatizacija ovih firmi od društvenog interesa jer je Zakonom o privatizaciji predviđeno donošenje pojedinčanih zakona o privatizaciji veterinarskih stanica i slično, a tek onda zakona o javnom dobru”, dodao je Hećo.