SARAJEVO, Čak 39 odsto građana BiH živi lošije u poređenju s prošlom godinom, pokazuje istraživanje austrijskog instituta GfK o posljedicama ekonomske krize.
Istraživanje, koje je obuhvatilo i zemlje regije, pokazalo je da polovina stanovništva u BiH smatra da im se životna situacija nije promijenila, 11 odsto vjeruje da ima bolji životni standard, a svega dva odsto se izjasnilo da živi mnogo bolje nego lani. Stanje je tim gore, navode u GfK, budući da 28 odsto građana vjeruje da živi nešto lošije nego lani, dok ih devet odsto tvrdi da živi mnogo lošije, što daje ukupnu brojku od 39 odsto građana koje je kriza osiromašila.
Socioekonomski status zemlje najbolje se oslikava u tome da trećina građana BiH uspijeva da plati osnovne mjesečne troškove i ostavi nešto novca po strani, dok jedno od dva domaćinstva može da podmiri izdatke, ali očajno čeka kraj mjeseca. Za razliku od njih, 11 odsto građana je primorano da upotrijebe štednju ili da se zaduže kako bi pokrili osnovne mjesečne izdatke. U RS blizu 60 odsto domaćinstava jedva uspijeva da pokrije mjesečne izdatke, a samo oko 20 odsto može istovremeno da nešto i uštedi, dok u FBiH 45 odsto domaćinstava jedva pokriva troškove, a 40 odsto ih ima mogućnost uštede.
“Kriza je pogodila građane više nego što je iko mogao očekivati. Recesija je očigledno snažno pogodila bh. građane, ali u kolikoj mjeri pouzdano ne znamo jer o tome nema podataka. Možemo se samo igrati statistikama i nagađati”, prokomentarisao je rezultate ovog istraživanja Sanel Huskić, predsjednik Asocijacije Alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije.
Kaže da je i prije ekonomske krize, prema posljednjim podacima UNDP-a, oko 51 odsto građana BiH bilo socijalno isključeno. Indikativno je, dodaje Huskić, da smo jedina zemlja u regiji gdje vlade na svim nivoima nisu preduzele ništa da ublaže efekte ekonomske krize.
“Građanska koordinacija nevladinih organizacija pokušavala je da probudi vlastodršce, bilo je i dosta drugih inicijativa, ali su sve bezuspješno završile. To upućuje da su vlasti otuđene od građana, da ne shvataju probleme koji ih tište i teško je očekivati da će se i u budućnosti u tom pogledu nešto promijeniti”, ocijenio je Huskić.
Opširno istraživanje GfK provedeno na 20.000 ispitanika pokazalo je da Austrija u vrijeme krize bilježi nagli rast štednje građana i porast kupovine zlata i nekretnina, dok je značajno smanjeno ulaganje u akcije. U Hrvatskoj je kod većine stanovništva evidentan pad standarda, a uz to većina vjeruje da će rast cijena biti nastavljen i da neće biti brzog oporavka. U Srbiji je čak 60 odsto stanovništva suočeno sa smanjenjem životnog standarda, a čak 20 odsto drastičan pad standarda. Dolaskom krize Slovenci su shvatili da su nužne promjene u ponašanju, pa je kupovina novih vozila pala za 25 odsto, a smanjeno je i zaduživanje za godišnje odmore i ostale kratkoročne potrebe. Nezavisne novine
Kriza osiromašila 39 odsto građana
