BEOGRAD, Svaki drugi zaposleni ili penzioner u Srbiji koristi dozvoljeni minus po tekućem računu, iako je ovo najskuplja od svih vrsta kreditiranja koje banke nude.
Korisnika bi bilo više, da im platežne mogućnosti to dozvoljavaju, odnosno da već nisu maksimalno zaduženi sa drugim vrstama kredita. Pozajmice po tekućem računu, kako pokazuju istraživanja nekih banaka, najviše uzimaju građani sa nižim primanjima. Rado ih koriste i dobrostojeći klijenti. Glavni razlog je što su dozvoljeni minusi lako dostupni.
U Srbiji, prema podacima Kreditnog biroa, otvoreno je 6,1 milion tekućih računa, koje koristi 4,1 milion građana. Pozajmice za dozvoljeni minus iznose čak 33,4 milijarde dinara. Kamatne stope na dozvoljeno prekoračenje kreću se od 2,3 do 2,8 odsto mjesečno, ili kod nekih banaka od 30 do 35 odsto godišnje. Ulazak u nedozvoljeni, „crveni“, minus kažnjava se najčešće sa kamatom od 3,5 do pet odsto mjesečno.
Pozajmicu mogu da koriste svi zaposleni i penzioneri u visini jedne plate, odnosno penzije, ukoliko su im ostale obaveze prema bankama, na primjer rate za kredit ili kreditne kartice, manje od 30 odsto zarade. Dozvoljeni minus se odobrava na godinu dana i potrebno ga je u cjelosti isplatiti prije ponovnog obnavljanja.
Prema riječima Radeta Ševića, iz Hipo-Alpe-Adrija banke, iako se bilježi povećanje broja tekućih računa, mnogi građani su morali ili da smanje iznos dozvoljenog minusa ili da ga se odreknu. Razlog je odluka NBS da dozvoljeni minus ulazi sa pet odsto u opterećenje plate. Tako je u ovoj banci zabilježen pad korišćenja pozajmica po tekućem računu za 25 odsto.
U Komercijalnoj banci ima više od milion tekućih računa. Od toga više od 150 hiljada korisnika redovno prima plate i penzije u ovoj banci i ima mogućnost da koristi dozvoljeni minus u iznosu od gotovo pet milijardi dinara. Trenutno 88.392 građana u Komercijalnoj koristi pozajmicu u vrijednosti od oko dve milijarde dinara.
U Unikredit banci više od 40 odsto korisnika „paket računa“ koristi dozvoljeno prekoračenje. Oko 45 odsto klijenata koristi pravo na dozvoljeno prekoračenje do limita, i to uglavnom povremeno.
Od kako je kriza počela, prema podacima Kreditnog biroa, sve je veće kašnjenje u otplati ove vrste zajma. Tako je u kašnjenju sa vraćanjem pozajmice 181.221 građana, a udio kašnjenja u ukupnom iznosu dozvoljenog minusa je 5,7 odsto. To je u odnosu na kraj prošle godine povećanje kašnjenja od 1,6 odsto.
Kada banka skida
Kako kažu bankari, najčešći razlog za kašnjenje u otplati pozajmica je smanjivanje zarada klijenata. Mnogo je građana koji ne mogu određenog datuma u mjesecu, kada im ističe dozvoljeno prekoračenje na tekućem računu, da namire svoj minus. Zato, banka svakih 15 dana, kako se uplaćuje zarada, skida sa uplate za dug. Najveći problem je, ipak, sa klijentima koji ili ne primaju plate, ili su izgubili radno mjesto. Banke tada kreću u posebnu proceduru „iznalaženja“ prihvatljivog rešenja. Novosti