BEOGRAD, Ova godina je godina krize kada je u pitanju voće, izjavio je sekretar Udruženja za poljoprivredu Privredne komore Srbije Milan Prostran i dodao da se u otkupu ovogodišnjeg roda voća u Srbiji sporovi najviše vode oko maline i višnje.
Kao jedan od razloga za probleme u ovogodišnjem otkupu on je naveo i dobar rod voća.
“Problem kada rodi očigledno je u Srbiji mnogo veći nego kada ne rodi i kada se na tržištu formira jedna ozbiljnija tražnja i svi su onda, čini mi se, zadovoljni”, primjetio je Prostran.
On je u intervjuu za Tanjug ukazao da je ova godina, pored toga što je voće rodilo, pristisnuta i vremenskim prilikama, odnosno obilnim padavinama koje ozbiljno ugrožavaju kvalitet voća. Otkupljivači, navodeći to što je plod lošijeg kvaliteta i malo oštećen, umanjuju dio njegove vrijednosti kroz cijenu.
Prostran je istakao i da bi proizvođači i otkupljivači morali da imaju malo više razumjevanja jedni za druge, pošto je očigledno da “jedni bez drugih neće moći ni ubuduće da preživljavaju”.
On je naglasio da svjetska ekonomska kriza ima uticaj na voće, prije svega kroz manju kupovnu moć stanovništva, a da na kraju najviše strada primarni prozivođač.
Prostran je dodao da su neke vrste voća koje su dosta izvožene postigle dobru cijenu, navodeći kao primjer trešnju, čiji je veliki dio otišao na rusko tržište, pa je cijena na pijaci iznosila oko 200 dinara.
“Spor se najviše vodi oko dve vrste voća – maline i višnje”, naveo je Prostran i ocijenio da će se malina “nekako izvući”, dok je višnja ove godine doživela “pravi krah”.
U otkupu maline prisutan je problem nerazumjevanja za stanje kvaliteta, jer je zbog kiše kvalitet roda lošiji, ukazao je on i objasnio da se, kada se berba obavlja pod kišom, uglavnom dobija veoma mali procenat plodova prvog kvaliteta.
Malina je rijetko voće, naglasio je Prostran i dodao da očekuje da se rješenje, ukoliko bude dužeg sunčanog perioda, nađe pri otkupu maline iz drugog branja.
Kada je riječ o višnji, ona je ove godine doživela pravi krah, slično kao što se desilo prije dvije godine sa kupinom, rekao je on i dodao da da je “šteta što se prema toj vrsti voća odnosimo kako se odnosimo”.
Prostran je istakao da to nije slučaj samo u Srbiji, već i u okruženju, naglašavajući da je očigledno da evropsko tržište nije u ovom trenutku spremno da ponudi bolju cijenu, a to se odražava na otkupnu cijenu.
Kreditni uslovi očigledno su nepovoljni za otkupljivače, dodao je on, a to se sve prenosi na proizvođača.
Prostran je ocijenio da kajsija možda ima nešto bolju sansu, jer može da ide u rakiju, za šta vlada veliki interes. Cijene tog voća na pijacama relativno su povoljne, a nema ga ni u prevelikim količinama.
Cijena maline prve klase na pijaci je dostigla oko 250 do 280 dinara, a otkupna cijena i dalje iznosi između jednog i 1,20 evra po kliogramu, s tim da se, posle realizovanog izvoza, podjele prihodi između hladnjačara i proizvođača, rekao je Prostran.
Cijena višnje iznosi između 12 i 15 dinara, otkupna cijena kajsije lošijeg kvaliteta 30 do 50 dinara, za džem od 50 do 80 dinara, za konzum od 60 do 150 dinara, rekao je on i dodao da su breskve tek “krenule”, a cijena se kreće između 70 i 80 dinara.
Prostran je ocijenio da je sigurno da će pšenica ove godine doživjeti veliki podbačaj, jer je veliki dio roda propao zbog kiše, a da će tržišna cijena biti određena tek po pravoj prognozi roda i procijeni šta je urađeno u zemljama u okruženju.
Najvažnije je da se pšenica “skine”, stavi u silose i osuši, naglasio je Prostran i prognozirao da će cijena pšenice na Produktnoj berzi dostići 13 dinara u avgustu i septembru.