ZAGREB, Hrvatska hitno mora smanjiti deficit budžeta, a banke treba odgovornije da se ponašaju i prestanu pritiskati centralnu banku kako bi se održala stabilnost kursa, ali i cjelokupna finansijska i privredna stabilnost, izjavio je danas guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski.
On je upozorio da svaki deficit i novo zaduživanje mogu dodatno pogoršati složenu situaciju u privredi i finasijama, ističući kao imperativ održavanje stabilnosti kursa, što je važno i za socijalnu stabilnost, zbog čega HNB neće dopustiti veću devalvaciju kune, jer je poslije nije moguće zaustaviti.
Hrvatska narodna banka intervenisala je danas na deviznom tržištu prodajući poslovnim bankama 184 milina evra, za koje su banke platile oko 1,37 milijardi kuna.
Intervencija je uslijedila nakon što je na jučerašnjoj kursnoj listi, srednji kurs evra porastao iznad 7,45 kuna, prvi put u posljednje četiri godine.
Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković nedavno je najavio povećanje kamata, iznoseći niz oštrih ocjena o hrvatskoj monetarnoj i državnoj politici.
Luković je tada postavio pitanje da li je cijena koja se plaća za čuvanje kursa kune primjerena, što je bio najotvoreniji poziv nekog bankara Centralnoj banci da popusti obruč i oslabi kunu.
Guverner HNB-a je na tu izjavu oštro reagovao rekavši kako ne može razumjeti da poslovni bankar izlazi u javnost sa takvim izjavama i stvara psihozu koja može prouzrokovati povlačenje depozita iz vlastite banke i cijelog bankarskog sistema.
Rohatinski je dodao da bez obzira na sve domaće i spoljne aktivnosti ne stoji Lukovićeva teza da je stabilnost kursa neodbranjiva.
Hrvatski premijer Ivo Sanader i predsjednik Stjepan Mesić smatraju da u vremenima krize banke ne bi trebalo da podižu kamate, jer svoje poslovanje mogu pokriti visokim profitima.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, na kraju prošle godine 33 domaće banke ukupno su podijelile 246,6 milijardi kuna kredita, oko 40 milijardi više nego na kraju 2007. godine.
Najviše kredita, 122,7 milijardi kuna, podigli su građani, dok su 94,1 milijardu kuna banke odobrile korporativnom sektoru, a na državu je otpalo 21,5 milijardi kuna ukupno odobrenih kredita, piše portal poslovni.hr.