BANJALUKA, BiH je u prvoj godini primjene Sporazuma o regionalnoj slobodnoj trgovini (CEFTA) u robnoj razmjeni sa zemljama članicama ostvarila deficit od 2,22 milijarde KM, što je za 16 odsto više u odnosu na godinu prije.
BiH je protekle godine u zemlje članice CEFTA povećala izvoz za 16,9 odsto na 2,48 milijardi KM, ali je istovremeno povećala uvoz za 16,6 odsto na 4,71 milijardu KM.
U Spoljnotrgovinskoj komori (STK) BiH ističu da je BiH imala dugogodišnji negativan trend razmjene sa zemljama članicama CEFTA, te da je povećanje uvoza bilo i očekivano.
Igor Gavran iz Sektora za makroekonomski sistem STK tvrdi da efekti ovog sporazuma nisu značajno poboljšali spoljnotrgovinsku poziciju BiH.
“Povećanje izvoza se prema ranijim procjenama moglo očekivati tokom ove godine da nije došlo do svjetske ekonomske krize, koja najavljuje izvjestan pad izvoza u sektoru metalske industrije, pa čak i u prehrambenoj, koja je počela bilježiti sve bolje rezultate”, kaže Gavran.
Podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni sa članicama CEFTA nakon premijerne godine pokazuju da je BiH prošle godine ostvarila najveći izvoz u sektoru metalske industrije i izvozu ruda. Svijetao primjer predstavlja i iskorak drvne industrije, koja postaje sve značajniji izvoznik i sve više učestvuje u izvozu s udjelom namještaja. BiH je protekle godine najviše povećala izvoz u Moldaviju i to za 80,7 odsto, dok je najveći skok uvoza bio s Kosova (UNMIK), koji je skočio za 42,2 odsto.
Duško Jakšić, direktor banjalučkog Ekonomskog instituta, smatra da je osnovni smisao implementacije CEFTA bio stvaranje što većeg broja dijagonalnih proizvoda na regionalnoj osnovi, te da je on ostao u drugom planu kada ga je potisnulo međusobno takmičenje koja će od članica prije uspjeti da uđe u EU. On je naglasio da od početka primjene CEFTA nijedna članica nije poboljšala svoj spoljnotrgovinski bilans.
Mišljenja preduzetnika o dosadašnjim rezultatima primjene CEFTA su podijeljena.
Marinko Umićević, tehnički direktor banjalučke fabrike obuće “Bema”, kaže da sporazum nije primijenjen na terenu.
“Iako CEFTA predviđa da ne treba da plaćamo porez na repromaterijale iz EU, situacija na terenu nije takva, tako da mi i sada plaćamo šest odsto, dok ona u EU iznosi jedan odsto”, rekao je Umićević.
Petar Ćorluka, vlasnik kompanije “Violeta”, koja se bavi proizvodnjom higijenskih proizvoda i oko 50 odsto godišnjeg plasmana izvozi, smatra da je CEFTA donijela pozitivne pomake, te da se veoma dobro odrazila na lakši uvoz repromaterijala, rezervnih dijelova, strojeva i opreme. Nezavisne novine