SARAJEVO, Svi su u Federaciji BiH postali zapetljano klupko političkog ambijenta i pokazuju da FBiH nije zrelo društvo za donošenje krupnih odluka i projekata, kaže premijer FBiH Nedžad Branković.
Misli da treba prodati telekome u FBiH, ali i manjinske udjele u kompanijama i jačanjem portfolija Razvojne banke u FBiH obezbijediti sredstva za ulaganja i ublažavanje posljedica ekonomske krize.
Ima li recesije u BiH ili u FBiH?
BRANKOVIĆ: Ako budemo imali pad bruto društvenog proizvoda u odnosu na prošlu godinu ili njegov negativan rast, to će značiti da imamo recesiju. Ekonomisti kažu da je to definicija recesije.
Ali svaki dan dolaze informacije o otpuštanju radnika, raskidanju ugovora sa stranim investitorima?
BRANKOVIĆ: To je ekonomska kriza. Zbog ekonomske krize na trećim tržištima naše kompanije gube tržište i zato moramo povećati unutrašnju kapitalnu investicionu potrošnju. Jedina supstitucija za izgubljena tržišta van zemlje je povećana potrošnja unutar države da bi kompanije koje su izgubile strana tržišta svoju proizvodnju plasirale na domaćem tržištu.
Koje mjere Vlada priprema za ublažavanje posljedica krize?
BRANKOVIĆ: U prvom kvartalu ove godine moramo uraditi sve što je važno da smanjimo i stabiliziramo javnu potrošnju koja je enormno visoka. Moramo otvoriti pitanje reformi institucija jer je FBiH i skupo i nefunkcionalno društvo. Finansiranje tih institucija ide na teret poslodavaca i oni su obećali da neće otpuštati radnike. Traže da ih država rastereti i to je moguće jedino smanjenjem troškova institucija, a to je moguće smanjenjem njihovog broja.
Predvidjeli smo mjere za koje se kaže da zadiru u Ustav, a mi se sada suočavamo sa zakonima iz socijalne oblasti koji se ne mogu više finansirati. To je posljedica prekobrojnosti institucija i nejednakih standarda njihovog rada. Evo na primjeru neratnih invalida: rješenja su izdavali centri za socijalni rad po različitim standardima i kriterijima i umjesto 15.000 ili 20.000 korisnika, na bazi početne procjene, mi danas imamo 130.000 izdatih rješenja.
Može li Vlada utvrđene mjere provesti za tri mjeseca?
BRANKOVIĆ: Uradićemo ono što je do Vlade. Cijeli plan podrazumijeva mobilnost svih koji rade na kreiranju programa i utiču na izmjene zakona, a to obuhvata i političku i zakonodavnu vlast.
Šta konkretno treba da se desi u naredna tri mjeseca?
BRANKOVIĆ: Moramo intenzivno krenuti u suzbijanje zloupotrebe prava gdje se lični transferi isplaćuju iz budžeta. Kod nas se pretjeralo i u pretjerivanju i ne može se više finansirati. Moramo analizirati kako da smanjimo doprinose poslodavcima.
Postoji li u Vladi FBiH jedinstvo o ovim mjerama?
BRANKOVIĆ: Da. Bilo je primjedbi i komentara, ali ovo nije vlada jednoumlja i jednopartijskog sistema i sve smo izglasali jednoglasno.
Kako će Vlada FBiH nadoknaditi manjak novca iz prošle godine i uskladiti ovogodišnje troškove sa prihodima?
BRANKOVIĆ: Ono što nismo izmirili u prošloj godini nisu troškovi administracije ili plate, nego započeti i nezavršeni projekti. Ove godine će ih biti korisno isfinansirati jer će se tako dio novca ubaciti u ovogodišnje finansijske tokove. Ono što nismo izmirili u prošloj, dodatna je investicija u ovoj godini. Nešto novca očekujemo od sukcesije, ali i razgovaramo sa Svjetskom bankom.
Kako u aktuelnim ekonomskim okolnostima stoji stvar sa prodajom telekoma i gradnjom autoputa?
BRANKOVIĆ: U FBiH griješimo što već nekoliko godina prodaju telekoma gledamo samo kao promjenu vlasnika i moguću zloupotrebu procesa privatizacije. Privatizacija u FBiH ima širi kontekst jer znači vraćanje finansijskog suvereniteta u ruke Vlade i FBiH. Da smo prije tri godine prodali telekom imali bismo svoj novac i plasirali bismo ga po svojim uslovima i lakše bismo riješili finansijske probleme koje naše firme sada imaju. Da smo prodali telekom, imali bismo kapital. Taj pasivni kapital sad gledamo kao porodično srebro umjesto da smo ga aktivirali.
Ali, da li je ovo pravo vrijeme za prodaju?
BRANKOVIĆ: To može pokazati samo tržište, a sve drugo su paušalne ocjene. Bilo bi u redu da prikupimo neoficijelne ponude i da ocijenimo šta da radimo. Za mene je pitanje da li novac više vrijedi kada ga imate ili kada ga nemate?
Da li Vi kao prvi čovjek Vlade lobirate kod političkih partija da u Parlamentu FBiH podrže ono što Vlada radi?
BRANKOVIĆ: Ne lobiram, ali objašnjavam. Šteta je što Vladin mandatni program rada nije u punom kapacitetu podržan i u izvedbenom dijelu. I mi smo imali greške i pripuste, ali smo svi u FBiH postali zapetljano klupko ovog političkog ambijenta i složenosti institucija i pokazali smo koliko nismo zrelo društvo za donošenje krupnih odluka i projekata. U tim projektima imamo malo iskustva i nije sramota kazati da nešto ne znamo jer tamo gdje završava znanje počinju sumnje. A plafon znanja kod nas je, u prosjeku, veoma nizak i zato je mnogo strahova i sumnji.
Hoćete li taj program privatizacije vratiti u Parlament FBiH?
BRANKOVIĆ: Ne znam, on je bio dio integralnog projekta koji je imao smisla u tom kontekstu. Mi ćemo nuditi rješenja za izlaz. Pripremamo zakon o privatizaciji i o javnom i privatnom partnerstvu. Nadam se da će nadolazeći problemi koji se pokazuju u obliku svakodnevnog otpuštanja stotinak ljudi dovesti do toga da javnost shvati da bez javnih radova i investicija nema oporavka.
Do aprila treba da napravite rebalans budžeta FBiH?
BRANKOVIĆ: Pratimo tokove javnih prihoda i oni su 16 do 17 posto manji nego u januaru prošle godine i kada završimo reduciranje javne potrošnje, pripremićemo elemente za rebalans.
Kako ćete reducirati javnu potrošnju?
BRANKOVIĆ: Plate premijeru i ministrima su već smanjenje, ukupne troškove administracije smo smanjili za 20 posto i smanjene su plate u javnim državnim preduzećima. Donosimo i zakone kojima štitimo prava onih koji imaju istinsku potrebu, a eliminišemo one koji su se provukli sa papirima jer su se kod nas ispatentirali svi mogući oblici dokazivanja potrebe kroz falsificirane papire. Kada provedemo određene revizije znaćemo za koliko smo smanjili javnu potrošnju i na bazi toga ćemo raditi rebalans i uštedu preusmjeriti u poticaje poljoprivredi, investicije, smanjanje doprinosa. Nezavisne novine