BANJLUKA, Bolje spriječiti, nego liječiti! Ovu devizu trebalo bi, prema mišljenju stručnjaka, primijeniti i kada je u pitanju formiranje rezervnih fondova u budžetu RS, po uzoru na razvijene zemlje, ali i zemlje u okruženju, kako bi se spriječili udari eventualne nove finansijske krize.
Trenutna kriza koja potresa svijet definitivno je pokazala da država mora imati aktivniju ulogu u borbi s ekonomskim poteškoćama, tvrdi ekonomski analitičar Zoran Pavlović, podsjećajući da će posljedice globalne krize u RS najviše pogoditi izvoznike, kojima bi, kako kaže, trebalo prvima pomoći.
– Postoje dva koncepta. Prvi, da se sva sredstva iz rezervnih fondova plasiraju kroz kreditno zaduživanje firmi, i drugi, kao što se to radi u SAD, da se nepovratna sredstva direktno upumpavaju u privredu, mada je to dosta rizično kod nas, jer nemamo razvijeno tržište kapitala. Dakle, alternativa kreditiranju jesu subvencije. Na primjer, ako izvezete robu u vrijednosti od stotinu evra, imate pravo na bonus od pet evra – ilustrovao je Pavlović.
Ministar finansija RS, Aleksandar Džombić, napominje da RS već ima jedan rezervni fond u okviru Investiciono-razvojne banke RS, te da Vlada RS nema namjeru da formira novi. Džombić je istakao i da Vlada RS već vodi restriktivnu politiku u oblasti javne potrošnje.
– Mi, praktično, imamo jedan rezervni budžet, predviđen za razvojne projekte koji se finansiraju preko budžeta i iz sredstava privatizacije koja nisu otišla u javnu potrošnju – izjavio je Džombić.
Sredstva IRBRS, prema mišljenju ekonomiste Steve Pucara, trebalo bi koristiti u skladu s ključnim strateškim odrednicama razvoja Srpske. On dodaje da bi zbog krize taj pristup trebalo djelimično prilagoditi i više se fokusirati ka sektorima koji predstavljaju strateško usmjerenje i koji su najviše ugroženi. Analitičari smatraju da će se, pošto nijedna kriza nije trajala samo godinu dana, trenutna finansijska kriza u svijetu osjećati još najmanje tri do pet godina.Fokus
Fond za krizne dane
